Najčešća pitanja o hrvatskom državljanstvu i putovnici

Pravo na hrvatsko državljanstvo možete imati po sljedećim osnovama: • Po podrijetlu — ako je jedan od roditelja bio hrvatski državljanin u trenutku Vašeg rođenja (rođeni u inozemstvu: uz prijavu do navršene 21. godine) • Po nacionalnoj pripadnosti — ako ste se u službenim dokumentima izjašnjavali kao Hrvat • Po braku — ako ste u braku s hrvatskim državljaninom i imate stalni boravak u Hrvatskoj • Po iseljeništvu — ako je predak iselio iz Hrvatske, uz dokazanu rodbinsku vezu • Naturalizacijom — nakon najmanje 8 godina neprekidno prijavljenog boravka u Hrvatskoj, uz odobren stalni boravak O zahtjevu odlučuje MUP RH. Što zakon traži za svaku osnovu, pogledajte na stranici „Usporedna tablica“.

Ne po podrijetlu. Podrijetlom (čl. 4. i 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu) državljanstvo stječe osoba čiji je roditelj bio hrvatski državljanin u trenutku njezina rođenja. Unuk može provjeriti dvije osnove prirođenja: • članak 11. — iseljenik i njegovi potomci: ako se djed prije 8. listopada 1991. iselio s područja Hrvatske u inozemstvo. Prema stavku 5., iseljenikom se ne smatra osoba koja je prebivalište promijenila u drugu državu koja je tada bila u istoj državnoj zajednici s Hrvatskom. • članak 16. — pripadnik hrvatskog naroda bez prebivališta u Hrvatskoj, uz isprave o ranijem nacionalnom izjašnjavanju u pravnom prometu. O zahtjevu odlučuje MUP RH. Ovo je opća informacija, a ne pravni savjet.

Da, u većini slučajeva koji se odnose na ljude iz Srbije. Ako hrvatsko državljanstvo stječete po podrijetlu (roditelj ili predak) ili kao pripadnik hrvatskog naroda, Hrvatska ne traži da se odreknete srpskog državljanstva. Iznimka je opće prirođenje (nakon dugogodišnjeg boravka u Hrvatskoj), kod kojeg se u pravilu traži otpust iz dosadašnjeg državljanstva. Srbija ne oduzima državljanstvo ako steknete drugo — ono prestaje samo ako sami pokrenete otpust ili odricanje. Više o tome: stranica „Dvojno državljanstvo”.

Ne. Zahtjev za hrvatsko državljanstvo možete podnijeti putem hrvatskog konzularnog ureda u Srbiji — u Konzularnom odjelu Veleposlanstva RH u Beogradu ili u Generalnom konzulatu RH u Subotici. Konzularni ured prosljeđuje predmet Ministarstvu unutarnjih poslova u Zagrebu, koje donosi odluku. Rješenje se uručuje u uredu u kojem je zahtjev podnesen. Domovnicu izdaje matični ured u Hrvatskoj; može se zatražiti i preko konzularnog ureda ili sustava e-Građani.

Za stjecanje po podrijetlu ili nacionalnoj pripadnosti — poznavanje hrvatskog jezika NIJE zakonski uvjet. Zahtjev i životopis moraju biti na hrvatskom jeziku (ili prevedeni od sudskog tumača). Jezik je uvjet SAMO za naturalizaciju (8 godina boravka u RH).

Najčešće se prilaže: • Obrazac zahtjeva (Obrazac 1, 2 ili 3 — preuzeti s mup.gov.hr) • Životopis na hrvatskom jeziku s razlozima podnošenja • Ovjerena preslika osobne iskaznice ili putovnice • Izvadak iz matice rođenih (MUP: na međunarodnom obrascu; koliko smije biti star, potvrdite u konzularnom uredu) • Uvjerenje o nekažnjavanju (ne starije od 6 mjeseci, s prijevodom na hrvatski) • Dokaz o državljanstvu roditelja (domovnica ili HR putovnica) • Izvadak iz matice vjenčanih (ako ste u braku) • Pristojba: tarifa MUP-a je 139,36 € (zahtjev podnesen u Hrvatskoj); za zahtjev preko konzulata iznos i trenutak plaćanja potvrdite u konzulatu Apostille u pravilu nije potreban: legalizacija javnih isprava između Hrvatske i Srbije ukinuta je Ugovorom o pravnoj pomoći (NN-MU 6/98, čl. 19.), što navodi i MVEP. Prijevod na hrvatski MUP RH izričito traži za uvjerenje o nekažnjavanju. Prije nego što platite bilo kakvu ovjeru ili prijevod, potvrdite u konzularnom uredu da za vašu ispravu ne traže ništa dodatno.

Životopis je obvezan dokument uz zahtjev. Treba sadržavati: • osobne podatke • obrazovanje • radno iskustvo • obiteljske podatke • razlog podnošenja zahtjeva • veze s Hrvatskom Mora biti napisan na hrvatskom jeziku ili preveden od sudskog tumača.

Apostille je međunarodna ovjera javne isprave prema Haškoj konvenciji iz 1961. Za javne isprave iz Srbije koje se koriste u Hrvatskoj apostille u pravilu NIJE potreban: legalizacija je ukinuta Ugovorom o pravnoj pomoći između Hrvatske i Srbije (NN-MU 6/98, čl. 19.), što navodi i MVEP. Prije nego što platite bilo kakvu ovjeru, potvrdite u konzularnom uredu da za vašu ispravu ne traže ništa dodatno. Kada može zatrebati: za isprave koje se koriste u trećim državama ili ako konzularni ured to izričito zatraži. Gdje se dobiva: u osnovnom sudu na čijem je području sjedište tijela koje je izdalo ispravu. Iznos pristojbe provjerite u sudu.

Ne. Zakon o hrvatskom državljanstvu ne traži odvjetnika: zahtjev se podnosi osobno, u policijskoj upravi ili postaji u Hrvatskoj, odnosno putem konzularnog ureda RH (čl. 24.). Iznimka su osobe s invaliditetom, koje zahtjev mogu podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika. Ako želite, možete se posavjetovati s odvjetnikom po vlastitom izboru; naknada se ugovara s odvjetnikom. Ova stranica ne preporučuje odvjetnike ni agencije.

Trajanje ovisi o predmetu. Službeni podatak o trajanju postupka ne postoji. Prema iskustvima čitatelja, postupak po podrijetlu u pravilu traje kraće od postupka po nacionalnoj pripadnosti, a složeniji predmeti traju dulje. Putovnica: zakon propisuje da se o zahtjevu odluči u roku od 30 dana; koliko traju izrada i isporuka, pitajte konzulat. Napomena: osobe mlađe od 21 čiji je roditelj bio HR državljanin prolaze kroz brži postupak upisa u matični ured.

Službene pristojbe (2026): • Pristojba za državljanstvo: 139,36 € prema tarifi MUP-a (zahtjev podnesen u Hrvatskoj); za zahtjev preko konzulata iznos potvrdite u konzulatu • Putovnica 21+ (konzulat): 74,32 € • Putovnica do 21 (konzulat): 55,74 € Dodatni troškovi: • Sudski prijevod: naplaćuje se po stranici, a cijena ovisi o sudskom tumaču; službena tarifa iznosi 1.500 dinara po autorskoj stranici (Sl. glasnik RS 45/2026) — cijenu zatražite unaprijed • Apostille: u pravilu nije potreban (Ugovor o pravnoj pomoći između Hrvatske i Srbije, NN-MU 6/98, čl. 19.); ako ga konzularni ured izričito zatraži, pristojbu provjerite u osnovnom sudu • Domovnica: izdaje je matični ured; može se zatražiti preko konzularnog ureda ili sustava e-Građani — iznos pristojbe potvrdite u konzulatu ili matičnom uredu Ukupna procjena: 250–600 €, ovisno o broju isprava i prijevoda. Procjena ne uključuje odvjetnika; ako ga angažirate, naknada se ugovara s odvjetnikom.

Za zahtjev podnesen PREKO KONZULATA (inozemstvo): konzularna pristojba plaća se PRI PODNOŠENJU zahtjeva. Iznos i način plaćanja potvrdite u konzulatu. Za zahtjev podnesen U RH: upravna pristojba od 139,36 € (tarifa MUP-a) plaća se nakon donošenja rješenja.

Domovnica je službeni dokument koji potvrđuje da ste upisani u Knjigu državljana RH — to je dokaz hrvatskog državljanstva. Potrebna je za: • Prvu HR putovnicu — prilaže se kao dokaz državljanstva (prihvaćaju se i potvrda matičnog ureda o upisu u Knjigu državljana ili rješenje o primitku u državljanstvo), uz izvadak iz matice rođenih ne stariji od 6 mjeseci; taj se rok odnosi na izvadak, a ne na domovnicu • Upis djece u matičnu knjigu kao HR državljana • Sva administrativna prava u RH Gdje se dobiva: u bilo kojemu matičnom uredu u RH; može se zatražiti i preko konzularnog ureda ili sustava e-Građani. Napomena: domovnica se dobiva NAKON što je zahtjev odobren i upisani ste u Knjigu državljana.

Rok valjanosti: • Osobe starije od 21 god.: 10 godina • Osobe mlađe od 21 god.: 5 godina Nova putovnica traži se u konzulatu, uz rezerviran termin, fotografiju i uplatu pristojbe. Domovnica i rodni list prilažu se kod prve putovnice; što se prilaže pri zamjeni, potvrdite u konzulatu. Pristojba je ista kao za prvu putovnicu: • 21+: 74,32 € u konzulatu • Do 21: 55,74 € u konzulatu Zakon propisuje da se o zahtjevu odluči u roku od 30 dana; koliko traju izrada i isporuka, pitajte konzulat.

Da. Oba dokumenta su punopravna i možete ih koristiti naizmjenično. Preporuka: Za ulazak u EU/Schengen koristite HR putovnicu (bez vize, kroz red za građane EU — isprava se i dalje provjerava na granici). Za putovanje u Srbiju i povratak koristite srpsku putovnicu. Pravilo: na granici pokažite ispravu države u koju ulazite — srpsku u Srbiju, hrvatsku u Hrvatsku i EU.

Konzulat ne odbija zahtjeve — on samo prima i prosljeđuje MUP-u. Odluku donosi MUP RH u Zagrebu. Ako MUP ODBIJE zahtjev: • Dobivate pisano rješenje s obrazloženjem • Koji pravni lijek imate piše u uputi o pravnom lijeku u samom rješenju (ZUP čl. 98) • Rok za tužbu u upravnom sporu je 30 dana od dostave rješenja (ZUS čl. 40) • Možete podnijeti novi, poboljšani zahtjev Najčešći razlozi odbijanja: nepotpuna dokumentacija, nedovoljan dokaz osnove, sigurnosne zapreke.

Online praćenje statusa zahtjeva trenutačno ne postoji. Status možete provjeriti na sljedeće načine: 1. Pisanim upitom konzularnom uredu u kojem ste predali zahtjev: crocons.beograd@mvep.hr (Beograd) ili gkrh.subotica@mvep.hr (Subotica) 2. Pisanim upitom MUP-u RH: pitanja@mup.hr 3. Telefonom u MUP RH: +385 1 6122 111 Uz upit navedite broj predmeta, ako ste ga dobili pri predaji. Službeni rok za odluku nije objavljen.

Ne. Brak s hrvatskim državljaninom daje pravo na podnošenje zahtjeva, ali ne znači automatsko dobivanje državljanstva. Uvjeti za stjecanje državljanstva po osnovi braka: • odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj • zajednički život u Hrvatskoj • ispunjavanje zakonskih uvjeta Za osobe koje žive u Srbiji, sam brak s hrvatskim državljaninom najčešće nije dovoljan. U tom slučaju moguće je podnijeti zahtjev po drugoj osnovi, primjerice po podrijetlu ili po nacionalnoj pripadnosti, ako za to postoje uvjeti.