Po kojoj se osnovi stječe hrvatsko državljanstvo
Zakon o hrvatskom državljanstvu poznaje stjecanje podrijetlom, rođenjem na području Hrvatske, prirođenjem i po međunarodnim ugovorima (čl. 3.). U nastavku su osnove koje se najčešće tiču osoba iz Srbije; o zahtjevu odlučuje MUP RH.
Podrijetlom (čl. 4. i 5.)
čl. 4. i 5.Podrijetlom stječe državljanstvo dijete čija su oba roditelja u trenutku rođenja hrvatski državljani, kao i dijete rođeno u Hrvatskoj čiji je jedan roditelj tada hrvatski državljanin (čl. 4.).
Tko je rođen u inozemstvu, a jedan mu je roditelj u trenutku rođenja bio hrvatski državljanin, mora do navršene 21. godine biti prijavljen radi upisa u evidenciju o državljanstvu (čl. 5. st. 1.).
Prijelazni rok koji je upis omogućavao i starijima od 21 godine istekao je 1.1.2023. (MUP RH).
Pripadnici hrvatskog naroda i potomci iseljenika (čl. 16. i 11.)
čl. 16. i 11.Pripadnik hrvatskog naroda bez prebivališta u Hrvatskoj može steći državljanstvo ako poštuje pravni poredak, podmirio je javna davanja i nema sigurnosnih zapreka (čl. 16.). Pripadnost se dokazuje ranijim deklariranjem u pravnom prometu i javnim ispravama.
Iseljenik i njegovi potomci mogu steći državljanstvo bez uvjeta boravka u Hrvatskoj, otpusta i provjere jezika (čl. 11.).
Zakon kaže „može steći“ — o svakom zahtjevu odlučuje MUP RH.
Brak s hrvatskim državljaninom (čl. 10.)
čl. 10.Stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom, kojem je odobren stalni boravak i koji živi u Hrvatskoj može steći državljanstvo uz uvjet da poštuje pravni poredak, da je podmirio javna davanja i da ne postoje sigurnosne zapreke.
Zakon ne propisuje koliko brak mora trajati; sam brak, bez stalnog boravka u Hrvatskoj, nije osnova.
Redovno prirođenje (čl. 8.)
čl. 8.Traži se 8 godina neprekidno prijavljenog boravka u Hrvatskoj i odobren stalni boravak, poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja te otpust iz dosadašnjeg državljanstva.
Uz to: poštovanje pravnog poretka, podmirena javna davanja i nepostojanje sigurnosnih zapreka.
Koju osnovu za hrvatsko državljanstvo vrijedi provjeriti?
Odgovorite na dva pitanja i pogledajte na koji članak zakona upućuju vaši odgovori i što taj članak traži. Kviz je informativan — o zahtjevu odlučuje MUP RH.
Što od navedenog najbolje opisuje vašu situaciju?
Kada ste rođeni i koliko imate godina?
Je li vam u Hrvatskoj odobren stalni boravak i živite li ondje?
Imate li u Hrvatskoj 8 godina neprekidno prijavljenog boravka i odobren stalni boravak?
Što je od ovoga točno za vas ili vaše pretke?
Osnova koju vrijedi provjeriti: podrijetlo (čl. 4. i čl. 5. st. 1.)
Prema ovim odgovorima, osnova koju vrijedi provjeriti jest stjecanje podrijetlom. Ako su oba roditelja u trenutku rođenja bila hrvatski državljani, ili je to bio jedan roditelj a dijete je rođeno u Hrvatskoj, primjenjuje se članak 4. Ako je osoba rođena u inozemstvu, a hrvatski državljanin bio je jedan roditelj, članak 5. stavak 1. traži da do navršene 21. godine bude prijavljena u konzularnom uredu RH ili u matičnom uredu u Hrvatskoj radi upisa u evidenciju o državljanstvu.
Prema MUP-u RH, za dijete prijavu podnosi roditelj, a punoljetna osoba koja još nije navršila 21 godinu podnosi je sama; taj postupak vode matični uredi, a ne MUP. Koje se isprave prilažu, pitajte konzularni ured.
Ovo nije pravni savjet niti ocjena vašeg slučaja. O zahtjevu odlučuje MUP RH (o upisu po podrijetlu nadležni matični ured u Hrvatskoj).
Osnova koju vrijedi provjeriti: podrijetlo prema članku 4.
Prema članku 4. podrijetlom stječe državljanstvo dijete čija su oba roditelja u trenutku rođenja hrvatski državljani, kao i dijete rođeno u Hrvatskoj čiji je jedan roditelj tada hrvatski državljanin. Taj članak ne sadržava rok od 21 godine.
Prema uputi MUP-a RH, osobe starije od 21 godine zahtjev za upis u knjigu državljana prema članku 4. podnose MUP-u na obrascu upitnika za utvrđivanje hrvatskog državljanstva; tko prebiva u inozemstvu, putem konzularnog ureda. MUP navodi i da se članci 4. i 5. primjenjuju samo na osobe rođene nakon 8. listopada 1991.
Ovo nije pravni savjet niti ocjena vašeg slučaja. O zahtjevu odlučuje MUP RH (o upisu po podrijetlu nadležni matični ured u Hrvatskoj).
Rok za upis po podrijetlu (čl. 5.) je prošao — što vrijedi provjeriti
Za osobu rođenu u inozemstvu kojoj je jedan roditelj bio hrvatski državljanin, članak 5. stavak 1. traži prijavu do navršene 21. godine. Stavak 2., koji je upis omogućavao i starijima od 21 godine, bio je privremen: prema MUP-u RH zahtjevi su se mogli podnijeti od 1.1.2020. do 1.1.2023. Prema stavku 3. državljanstvo stječe samo osoba koja bi inače ostala bez državljanstva.
Osnove koje vrijedi provjeriti jesu prirođenje kao potomak iseljenika (članak 11.) ili kao pripadnik hrvatskog naroda bez prebivališta u Hrvatskoj (članak 16.). Ako su oba roditelja bila hrvatski državljani, vratite se korak natrag — tada se primjenjuje članak 4.
Ovo nije pravni savjet niti ocjena vašeg slučaja. O zahtjevu odlučuje MUP RH (o upisu po podrijetlu nadležni matični ured u Hrvatskoj).
Osnova koju vrijedi provjeriti: utvrđivanje državljanstva (čl. 30. st. 1.)
Prema MUP-u RH, članci 4. i 5. primjenjuju se samo na osobe rođene nakon 8. listopada 1991. Za ranije rođene provjerava se jesu li hrvatsko državljanstvo stekle prema propisima koji su vrijedili u trenutku njihova rođenja. Tko ga je tako stekao, a nije upisan u knjigu državljana, podnosi zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva (članak 30. stavak 1.) — iz inozemstva putem konzularnog ureda.
MUP posebno navodi: za državljane država nastalih iz bivše SFRJ odlučujuće je jesu li prema propisima koji su vrijedili do 8. listopada 1991. stekli drugo republičko državljanstvo; u tom slučaju uvjeti za utvrđivanje nisu ispunjeni. Tada vrijedi provjeriti prirođenje prema članku 11. (iseljenici i potomci) ili članku 16. (pripadnici hrvatskog naroda).
Ovo nije pravni savjet niti ocjena vašeg slučaja. O zahtjevu odlučuje MUP RH (o upisu po podrijetlu nadležni matični ured u Hrvatskoj).
Osnova koju vrijedi provjeriti: brak s hrvatskim državljaninom (čl. 10.)
Članak 10.: stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom, kojem je odobren stalni boravak i koji živi na području Hrvatske, može prirođenjem steći državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1.–4. (18 godina, otpust iz stranog državljanstva, 8 godina boravka, provjera jezika). Ostaje pretpostavka iz točke 5.: poštovanje pravnog poretka, podmirena javna davanja i nepostojanje sigurnosnih zapreka.
Zahtjev se podnosi osobno u policijskoj upravi ili postaji prema mjestu odobrenog boravka.
Ovo nije pravni savjet niti ocjena vašeg slučaja. O zahtjevu odlučuje MUP RH (o upisu po podrijetlu nadležni matični ured u Hrvatskoj).
Sam brak nije osnova — što vrijedi provjeriti
Članak 10. uz brak traži odobren stalni boravak i život u Hrvatskoj. Zakon o hrvatskom državljanstvu ne propisuje koliko brak mora trajati; uvjete za stalni boravak uređuje Zakon o strancima.
Iznimka je članak 11. stavak 2.: stranac u braku s iseljenikom ili potomkom iseljenika može steći državljanstvo i bez pretpostavki iz članka 8. stavka 1. točaka 2.–4. (otpust, boravak u Hrvatskoj, provjera jezika).
Ovo nije pravni savjet niti ocjena vašeg slučaja. O zahtjevu odlučuje MUP RH (o upisu po podrijetlu nadležni matični ured u Hrvatskoj).
Osnova koju vrijedi provjeriti: redovno prirođenje (čl. 8.)
Članak 8. stavak 1. traži: navršenih 18 godina; otpust iz stranog državljanstva ili dokaz da ćete ga dobiti; 8 godina neprekidno prijavljenog boravka u Hrvatskoj i odobren stalni boravak; poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja; poštovanje pravnog poretka, podmirena javna davanja i nepostojanje sigurnosnih zapreka.
Poznavanje jezika, kulture i društvenog uređenja se provjerava; osobe starije od 60 godina tu pretpostavku ne moraju ispuniti. Zahtjev se podnosi osobno u policijskoj upravi ili postaji prema mjestu odobrenog boravka.
Ovo nije pravni savjet niti ocjena vašeg slučaja. O zahtjevu odlučuje MUP RH (o upisu po podrijetlu nadležni matični ured u Hrvatskoj).
Uvjet boravka iz članka 8. još nije ispunjen
Redovno prirođenje traži 8 godina neprekidno prijavljenog boravka u Hrvatskoj do podnošenja zahtjeva i odobren stalni boravak (članak 8. stavak 1. točka 3.).
Taj uvjet zakon ne traži od: osobe rođene u Hrvatskoj koja ondje živi i ima stalni boravak (članak 9.), bračnog druga hrvatskog državljanina sa stalnim boravkom koji živi u Hrvatskoj (članak 10.), iseljenika i njihovih potomaka (članak 11.) te pripadnika hrvatskog naroda bez prebivališta u Hrvatskoj (članak 16.).
Ovo nije pravni savjet niti ocjena vašeg slučaja. O zahtjevu odlučuje MUP RH (o upisu po podrijetlu nadležni matični ured u Hrvatskoj).
Osnova koju vrijedi provjeriti: iseljenik i potomci (čl. 11.)
Članak 11.: iseljenik i njegovi potomci mogu prirođenjem steći državljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 2.–4. (otpust, boravak u Hrvatskoj, provjera jezika). Iseljenik je osoba koja se prije 8. listopada 1991. iselila s područja Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno živi.
Ograničenje iz stavka 5.: iseljenikom se ne smatra osoba koja je prebivalište promijenila u drugu državu koja je u to vrijeme bila u istoj državnoj zajednici s Hrvatskom. Ako se to odnosi na vašeg pretka, vrijedi provjeriti članak 16. Prema MUP-u RH prilaže se ovjerena preslika isprave na temelju koje se osoba iselila, a potomci dokazuju i rodbinsku povezanost s njom.
Ovo nije pravni savjet niti ocjena vašeg slučaja. O zahtjevu odlučuje MUP RH (o upisu po podrijetlu nadležni matični ured u Hrvatskoj).
Osnova koju vrijedi provjeriti: pripadnik hrvatskog naroda (čl. 16.)
Članak 16.: pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Hrvatskoj može steći državljanstvo ako udovoljava pretpostavci iz članka 8. stavka 1. točke 5. (poštovanje pravnog poretka, podmirena javna davanja, bez sigurnosnih zapreka). Pripadnost se utvrđuje ranijim deklariranjem u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda te aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim udrugama u inozemstvu. Dokaze ne mora priložiti osoba za čije je roditelje pripadnost nesporno utvrđena.
MUP RH kao primjere isprava navodi radnu i vojnu knjižicu, svjedodžbu, indeks te izvatke iz matice rođenih i vjenčanih.
Ovo nije pravni savjet niti ocjena vašeg slučaja. O zahtjevu odlučuje MUP RH (o upisu po podrijetlu nadležni matični ured u Hrvatskoj).
Iz ovih odgovora ne vidi se zakonska osnova
Zakon poznaje stjecanje državljanstva podrijetlom, rođenjem na području Hrvatske, prirođenjem i po međunarodnim ugovorima (članak 3.). Bez roditelja hrvatskog državljanina, braka uz stalni boravak, boravka u Hrvatskoj, pretka iseljenika ili isprava o pripadnosti hrvatskom narodu, odgovori ne upućuju ni na jednu od tih osnova.
Ako niste sigurni što piše u ispravama vaših roditelja i predaka, najprije to provjerite pa ponovite kviz. Pitanja o konkretnom slučaju postavite konzularnom uredu.
Ovo nije pravni savjet niti ocjena vašeg slučaja. O zahtjevu odlučuje MUP RH (o upisu po podrijetlu nadležni matični ured u Hrvatskoj).
Od odluke do EU putovnice
Rok za odluku o državljanstvu nije službeno objavljen i to je u pravilu najdulji dio postupka. Nakon što dobijete rješenje i domovnicu, možete podnijeti zahtjev za putovnicu.
Procjena ukupno: oko 250–600 €
Pristojba za državljanstvo po tarifi MUP-a: 139,36 € (za konzulat potvrdite iznos) · Putovnica: 74,32 € (konzulat, 21+) · Domovnica · Prijevodi: po stranici (službena tarifa 1.500 din)
Popis dokumenata
Dokumenti se razlikuju ovisno o osnovi zahtjeva. Označite koje ste dokumente prikupili.
Koju zakonsku osnovu provjeravate?
Popis prati službene popise MUP-a RH i nije pravni savjet. Nadležno tijelo može zatražiti i dodatne isprave; o zahtjevu odlučuje MUP RH.
Popis prati službene popise MUP-a RH i nije pravni savjet. Nadležno tijelo može zatražiti i dodatne isprave; o zahtjevu odlučuje MUP RH.
Popis prati službene popise MUP-a RH i nije pravni savjet. Nadležno tijelo može zatražiti i dodatne isprave; o zahtjevu odlučuje MUP RH.
Popis prati službene popise MUP-a RH i nije pravni savjet. Nadležno tijelo može zatražiti i dodatne isprave; o zahtjevu odlučuje MUP RH.
Popis prati službene popise MUP-a RH i nije pravni savjet. Nadležno tijelo može zatražiti i dodatne isprave; o zahtjevu odlučuje MUP RH.
Česta pitanja
Najnoviji vodiči i članci
Sudski tumač za hrvatski jezik — ovjeren prijevod dokumenata za državljanstvo
Tko postavlja sudskog prevoditelja u Srbiji, gdje je službena evidencija, kako izgleda ispravno ovjeren prije…
Kako provjeriti status zahtjeva za hrvatsko državljanstvo i što se događa do rješenja
Kamo ide zahtjev nakon predaje u konzulatu, kome se službeno možete obratiti za informaciju o predmetu, što z…
Prva hrvatska putovnica nakon rješenja: koraci od rješenja do putovnice
Što slijedi nakon pozitivnog rješenja MUP-a RH: uručenje i svečana prisega, upis u evidenciju, domovnica, OIB…