Prva hrvatska putovnica nakon rješenja: koraci od rješenja do putovnice

Pozitivno rješenje MUP-a Republike Hrvatske najvažniji je trenutak u cijelom postupku, ali putovnica ne stiže sama od sebe. Između rješenja i prve hrvatske putovnice nekoliko je koraka: uručenje rješenja, upis u evidenciju o državljanstvu, domovnica, OIB i tek tada zahtjev za putovnicu u konzularnom uredu. U ovom tekstu idemo redom, a za svaki korak navodimo što piše u zakonu i na službenim stranicama. Gdje službeni izvori ne daju jasan odgovor, to otvoreno kažemo i upućujemo vas da pitate konzulat.

1. Uručenje rješenja: kada doista postajete državljanin

Ako ste zahtjev predali u Srbiji, rješenje ne dobivate poštom. U uputi MUP-a RH stoji da će diplomatska misija ili konzularni ured uputiti stranci pisani poziv da dođe preuzeti rješenje. Rješenje se uručuje u onom uredu u kojem je zahtjev i podnesen, a pri uručenju potpisujete dostavnicu s točnim datumom preuzimanja.

Taj je datum važan. Prema članku 24.a stavku 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu, prirođenjem se hrvatsko državljanstvo stječe danom uručenja rješenja o primitku u državljanstvo. Dakle, ne danom kada je rješenje doneseno, nego danom kada ste ga preuzeli. U prirođenje spadaju i osnove po kojima ljudi iz Srbije najčešće podnose zahtjev: iseljenici i njihovi potomci te pripadnici hrvatskog naroda.

Drukčije je s onima koji su državljanstvo stekli podrijetlom: prema članku 24.a stavku 1. oni se smatraju hrvatskim državljanima od trenutka rođenja, pa je kod njih riječ o upisu u evidenciju, a ne o primitku u državljanstvo.

2. Svečana prisega

Članak 24.b Zakona propisuje da osoba koja stječe hrvatsko državljanstvo prirođenjem daje svečanu prisegu. Tekst je propisan zakonom: „Prisežem svojom čašću da ću se kao hrvatski državljanin/državljanka pridržavati Ustava i zakona te poštivati pravni poredak, kulturu i običaje u Republici Hrvatskoj.“

Način i postupak davanja prisege uređuje poseban pravilnik ministra unutarnjih poslova. Kako se prisega tehnički daje kada se rješenje preuzima u konzulatu u Srbiji, pitajte konzularni ured koji vam je poslao poziv.

3. Upis u evidenciju o državljanstvu i domovnica

O hrvatskom državljanstvu vodi se evidencija, a vodi je matični ured (članak 27. Zakona). Osobe koje stječu državljanstvo, a nemaju prebivalište u Hrvatskoj, upisuju se u središnju evidenciju, koju vodi nadležno tijelo u Gradu Zagrebu. To je slučaj većine čitatelja iz Srbije.

Na portalu gov.hr piše da se domovnica može podići u bilo kojem matičnom uredu u Hrvatskoj „nakon primitka u hrvatsko državljanstvo i izvršenog upisa u knjigu državljana“. Drugim riječima, domovnicu ne možete dobiti istoga dana kada preuzmete rješenje ako upis još nije proveden. Službeni izvori ne navode koliko upis traje, pa rok provjerite u konzulatu ili u matičnom uredu.

Što je domovnica, gdje se traži i što vam za nju treba, objasnili smo na stranici Što je domovnica.

4. OIB

OIB je hrvatski osobni identifikacijski broj. Prema Poreznoj upravi RH, hrvatskim državljanima OIB se dodjeljuje upisom činjenice rođenja u maticu rođenih, odnosno upisom državljanstva u knjigu državljana. To znači da za novog državljanina OIB u pravilu nastaje uz sam upis, bez posebnog zahtjeva.

OIB se upisuje i u putovnicu: članak 26. Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana predviđa da obrazac putovnice ima prostor za upis OIB-a, a prema članku 26.a OIB se pohranjuje i na čipu putovnice. Prije termina za putovnicu provjerite je li vam OIB dodijeljen. Ako nije, Porezna uprava navodi koje dokumente podnose državljani koji žive u inozemstvu, a nemaju OIB. Više o tome u tekstu OIB: što je i kako se dobiva.

5. Zahtjev za putovnicu u konzularnom uredu

Hrvatski državljanin koji boravi u inozemstvu može podnijeti zahtjev u veleposlanstvu ili konzulatu Republike Hrvatske na čijem području boravi. U Srbiji su to Konzularni odjel Veleposlanstva RH u Beogradu (Kneza Miloša 82/I. kat) i Generalni konzulat RH u Subotici (Maksima Gorkog 6). Koji je ured nadležan za vašu adresu, provjerite prije rezervacije termina.

Stranke se u Beogradu primaju isključivo prema unaprijed dogovorenom terminu, a termin se rezervira na konzularnom portalu (konzularniportal.mvep.hr). U Generalnom konzulatu u Subotici termin se, prema njegovoj službenoj stranici, dogovara telefonom +381 24 656 900, radnim danom od 12 do 13 sati. Konzularni portal je službeni portal Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH; naša stranica nije taj portal i preko nas se ne može rezervirati termin. Postupak rezervacije opisan je u tekstu kako rezervirati termin u konzulatu.

Osobni dolazak i biometrija

Zahtjev za putovnicu podnosi se osobno. Pri zaprimanju zahtjeva uzimaju se fotografija, otisci dvaju prstiju i vlastoručni potpis (članak 37. Zakona o putnim ispravama). Za dijete zahtjev podnosi roditelj ili zakonski zastupnik. Dijete do navršenih 12 godina ne mora biti nazočno i od njega se ne uzimaju otisci ni potpis, dok djeca s navršenih 12 godina moraju doći.

Što se prilaže za prvu putovnicu

Na stranici konzularnog portala o putovnici navedeno je da se uz zahtjev prilaže:

domovnica i rodni list, ako je riječ o prvoj putovnici;
postojeća putovnica, a ako ona nije dostupna, osobna iskaznica ili druga važeća identifikacijska isprava (kod prve putovnice hrvatsku putovnicu još nemate, pa nosite važeću ispravu s fotografijom koju imate);
biometrijska fotografija 3,5 × 4,5 cm na glatkom papiru, koju donosite izrađenu;
dokaz aktualne adrese u zemlji boravka;
konzularna pristojba, uz napomenu da plaćanje gotovinom nije moguće;
za maloljetne dodatno rodni list.

Stranica Ministarstva vanjskih i europskih poslova dodaje nekoliko važnih pojedinosti. Kod prvog zahtjeva prilaže se dokaz o hrvatskom državljanstvu (kao primjeri se navode domovnica, potvrda matičnog ureda o upisu u knjigu državljana ili rješenje o primitku u državljanstvo) te izvadak iz matice rođenih ne stariji od 6 mjeseci. Inozemni izvadak mora biti izdan u skladu s međunarodnim ugovorima i konvencijama. Rok od 6 mjeseci u službenom se tekstu, dakle, odnosi na izvadak iz matice rođenih, a ne na domovnicu. Ista stranica među prilozima navodi i „vjerodostojan dokaz o prebivalištu“.

Obratite pozornost na razliku: konzularni portal kod prve putovnice spominje samo domovnicu i rodni list, dok Ministarstvo kao dokaz državljanstva navodi i potvrdu matičnog ureda ili rješenje. Koji će dokaz vaš ured prihvatiti, potvrdite prije termina.

Ako ste brak sklopili u inozemstvu ili ste mijenjali prezime, Ministarstvo navodi da tu činjenicu treba prethodno provesti u hrvatskim državnim maticama, preko nadležnog matičnog ureda. Treba li u vašem slučaju prethodno upisati i rođenje u hrvatsku maticu rođenih, službene stranice o putovnici ne kažu izričito, pa to pitajte konzulat prije termina.

Konzularni službenik može zatražiti i druge dokumente. Zato je najsigurnije popis potvrditi e-poštom kod ureda u kojem imate termin. Opći pregled nalazi se na stranici Dokumenti.

6. Pristojba i način plaćanja

Konzularna pristojba za putovnicu propisana je Uredbom o Tarifi upravnih pristojbi (Narodne novine 156/2022 i 130/2025), tarifni broj 26. Izmjena iz 2025. godine nije dirala taj tarifni broj:

Podnositelj	Pristojba
Osobe starije od 21 godine	74,32 €
Osobe mlađe od 21 godine	55,74 €

Isti su iznosi i na našoj stranici Troškovi. Za sam zahtjev ne naplaćuje se posebna pristojba. Ista Uredba daje šefu diplomatske misije ili konzularnog ureda pravo da u državama s nižim nacionalnim dohotkom od hrvatskog utvrdi naplatu u 50 % manjem iznosu. Službene stranice ne kažu primjenjuje li se to u Srbiji, pa točan iznos i valutu potvrdite u konzulatu. Konzularni portal izričito navodi da plaćanje gotovinom nije moguće. Kojim se sredstvom točno plaća (kartica, uplata na račun), portal ne navodi, pa i to pitajte pri rezervaciji termina.

7. Rok, preuzimanje i valjanost putovnice

Prema članku 40. Zakona o putnim ispravama, konzularni ured dužan je zahtjev riješiti u roku od 30 dana od dana podnošenja. To je rok za rješavanje zahtjeva, a ne obećanje da ćete putovnicu imati u ruci za 30 dana. Ni konzularni portal ni stranica Ministarstva o putovnici ne navode koliko traje izrada i doprema same knjižice u konzulat, pa očekivani rok pitajte u konzulatu kada predajete zahtjev i ne planirajte putovanje dok putovnicu ne preuzmete.

Izrađenu putovnicu preuzimate u istom uredu u kojem ste podnijeli zahtjev (članak 23. stavak 2.). Status zahtjeva može se provjeriti na konzularnom portalu, u dijelu „Provjera statusa zahtjeva“, gdje se unose serijski broj i PIN.

Valjanost je propisana člankom 12.: putovnica se izdaje na 10 godina, a građanima mlađim od 21 godine na 5 godina. Isti članak predviđa i iznimke s rokom važenja od godinu dana (na primjer, ako se otisci prstiju privremeno ne mogu uzeti).

8. Osobna iskaznica i srpski dokumenti

Hrvatska osobna iskaznica ne može se ishoditi u konzulatu. Prema članku 8. Zakona o osobnoj iskaznici, izdaje je policijska uprava ili policijska postaja MUP-a RH i njoj se podnosi zahtjev. Na stranicama hrvatskih diplomatskih predstavništava (mvep.gov.hr) stoji da se osobne iskaznice izdaju isključivo u policijskim upravama i policijskim postajama u Hrvatskoj te da diplomatske misije i konzularni uredi nisu ovlašteni izdavati ih. Državljani bez prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj imaju pravo, ali ne i obvezu, imati osobnu iskaznicu, u koju se upisuje prebivalište izvan Hrvatske, a zahtjev podnose bilo kojoj policijskoj upravi ili postaji u Hrvatskoj.

Što se tiče srpskih dokumenata: u postupku za putovnicu oni vam služe kao dokaz identiteta. Prema članku 36. Zakona o putnim ispravama, isprava iz koje se vidi identitet stavlja se na uvid, a poništavanje je propisano samo za raniju hrvatsku putovnicu koja se prilaže uz zahtjev (članak 37.). Imajte na umu i članak 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu: državljanin koji ima i strano državljanstvo pred hrvatskim se tijelima smatra isključivo hrvatskim državljaninom. Što stjecanje hrvatskog državljanstva znači za vaše srpsko državljanstvo i kako se koriste dvije putovnice, pročitajte na stranici Dvojno državljanstvo.

Izvori

Napomena: ova je stranica neslužbeni informativni vodič i nije povezana s tijelima Republike Hrvatske. Propisi i pristojbe se mijenjaju — prije predaje zahtjeva provjerite kod nadležnog tijela (konzularni ured, MUP RH, matični ured).