OIB: što je osobni identifikacijski broj i kako ga dobivate

Čim steknete hrvatsko državljanstvo, u gotovo svakom obrascu dočekat će vas polje „OIB“. Riječ je o osobnom identifikacijskom broju – trajnoj oznaci po kojoj vas hrvatska tijela vode u svojim evidencijama. U ovom tekstu objašnjavamo što je OIB, tko ga dodjeljuje, kako ga dobiva novi hrvatski državljanin koji živi u Srbiji, kako saznati svoj broj i što OIB nije. Ondje gdje službeni izvor ne daje odgovor, to jasno kažemo.

Što je OIB

Prema članku 2. Zakona o osobnom identifikacijskom broju (NN 60/08), OIB je „stalna identifikacijska oznaka“ koju državna tijela koriste u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i pri razmjeni podataka. Primjena je započela 1. siječnja 2009. godine.

Ima 11 znamenki: deset ih je određeno slučajnim odabirom i ne sadrže nikakav podatak o vama, a jedanaesta je kontrolni broj (članak 3. Zakona).
Jedinstven je i nepromjenjiv: zakon ga opisuje kao „jedinstven, nekazujući, nepromjenjiv i neponovljiv“ (članak 4.). Porezna uprava navodi da se jednom dodijeljen OIB ne mijenja bez obzira na promjenu imena, prezimena ili adrese.
Dodjeljuje ga Ministarstvo financija – Porezna uprava, po službenoj dužnosti, na temelju podataka tijela koja vode službene evidencije (članak 8. Zakona).

Porezna uprava navodi i da se poreznim brojem za potrebe oporezivanja smatra upravo OIB – u Hrvatskoj, dakle, ne postoji poseban „porezni broj“ uz njega.

OIB, MBG i srpski JMBG nisu isto

U starijim hrvatskim dokumentima možete naići na MBG (matični broj građana). Porezna uprava navodi da je 4. veljače 2023. prestalo određivanje MBG-a i da ga je OIB u potpunosti zamijenio. Ključna razlika prema službenom objašnjenju: OIB „nije kazujući broj kao MBG“, odnosno iz njega se ne može iščitati ništa o osobi.

Srpski JMBG broj je iz srpskih evidencija, a OIB dodjeljuje hrvatska Porezna uprava – jedan ne zamjenjuje drugi. U hrvatske obrasce upisujete OIB.

Kako hrvatski državljanin dobiva OIB

Prema propisima, hrvatski državljanin ne podnosi poseban zahtjev: OIB se dodjeljuje po službenoj dužnosti, na temelju upisa. Članak 8. stavak 2. Zakona propisuje da se hrvatskim državljanima OIB određuje i dodjeljuje na temelju podataka o upisu u maticu rođenih, a za one koji nisu upisani u maticu rođenih – na temelju podataka o upisu u knjigu državljana. Porezna uprava to sažima ovako: dodjela ide „upisom činjenice rođenja u maticu rođenih, odnosno upisom državljanstva u knjigu državljana“, a OIB dobivaju „hrvatski državljani rođenjem odnosno stjecanjem hrvatskog državljanstva“.

Pravilnik o osobnom identifikacijskom broju kao „prvi upis“ izričito navodi i „upis stjecanja hrvatskog državljanstva odnosno naknadni upis u knjigu državljana“. Tijelo koje obavlja prvi upis podatke šalje Poreznoj upravi (članak 7. Pravilnika), a potvrda o OIB-u se, prema članku 12. Pravilnika, dostavlja putem tog tijela. Zakon u članku 10. za dostavu potvrde ostavlja rok od najviše 30 dana od dodjele broja.

Porezna uprava navodi i da OIB treba stranoj fizičkoj osobi koja „traži hrvatsko državljanstvo“ te da se ona u tom slučaju obraća Ministarstvu unutarnjih poslova, a ne Poreznoj upravi. Moguće je, dakle, da vam je broj određen već tijekom postupka; kako to izgleda kada se zahtjev predaje preko konzulata, službene stranice ne objašnjavaju.

U praksi to znači da broj ne tražite sami, nego ga dobivate uz upis. Ako vam nakon upisa u knjigu državljana nitko nije priopćio OIB, pitajte konzularni ured preko kojeg ste predali zahtjev. Cijeli tijek postupka opisan je na stranici Postupak.

Ako OIB nemate: zahtjev Poreznoj upravi

Za slučajeve kada broj nije dodijeljen, članak 13. Zakona predviđa da će ga Porezna uprava odrediti naknadno. Porezna uprava navodi da hrvatski državljani koji žive u inozemstvu, a nemaju OIB, podnose:

obrazac „Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a“;
identifikacijski dokument (osobna iskaznica ili putovnica);
domovnicu – za državljane koji su državljanstvo stekli prije 1. siječnja 2009., a nisu dobili OIB;
dokumentaciju koja je sadržajno istovjetna dokumentima upisanima u matičnim knjigama Republike Hrvatske;
punomoć, po potrebi.

Obrazac se preuzima s internetske stranice Porezne uprave. Prema uputi na samom obrascu, podnosi se mjesno nadležnoj ispostavi Porezne uprave; za hrvatskog državljanina bez prebivališta u Hrvatskoj nadležna je ispostava prema mjestu gdje je nastao povod za praćenje, a ako se nadležnost ne može utvrditi – Porezna uprava, Područni ured Zagreb. Pravilnik (članak 14.) predviđa osobnu predaju uz isprave kojima potvrđujete podatke.

Preko konzulata? Na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova pojedina predstavništva među konzularnim obrascima objavljuju i „Zahtjev za izdavanje OIB-a“ (primjerice Veleposlanstvo u Australiji), a Generalni konzulat u Mississaugi navodi da se određivanje OIB-a može zatražiti preko njega. Za Beograd i Suboticu takvu izričitu objavu nismo pronašli, pa prije dolaska pitajte konzularni ured prima li zahtjev i što treba ponijeti. Termin se zakazuje na Hrvatskom konzularnom portalu (konzularniportal.mvep.hr) (pogledajte vodič za zakazivanje termina).

Za pitanja o OIB-u Porezna uprava upućuje na nadležnu ispostavu ili na adresu oib@porezna-uprava.hr. Predaju zahtjeva e-poštom spominje samo kao iznimku za umirovljenike u inozemstvu koji primaju hrvatsku mirovinu.

Koliko stoji

Ništa. Članak 54. Pravilnika o osobnom identifikacijskom broju glasi: „Za određivanje i dodjeljivanje osobnoga identifikacijskog broja te za izdavanje Potvrde obvezniku broja ne naplaćuje se naknada.“ Ako vam netko naplaćuje „izdavanje OIB-a“, plaćate njegovu uslugu, a ne državnu pristojbu. Ostale troškove pogledajte na stranici Troškovi.

Potvrda o OIB-u i kako saznati svoj broj

Dodijeljeni broj upisuje se u potvrdu o OIB-u, koja prema članku 9. Zakona ima značenje javne isprave. Porezna uprava pojašnjava da je izdaje ona i da potvrda „ne služi kao identifikacijska isprava već dokaz o OIB-u“ – uz nju i dalje pokazujete putovnicu ili osobnu iskaznicu.

Ako potvrdu nemate pri ruci, broj možete saznati na više načina:

u putovnici – Zakon o putnim ispravama propisuje da obrazac putovnice sadrži prostor za upis OIB-a;
putem servisa „Uvid u podatke o osobnom identifikacijskom broju“ na stranicama Porezne uprave;
traženjem uvjerenja u Poreznoj upravi;
putem usluge „Moj OIB“ u sustavu e-Građani, koja prikazuje vaše podatke iz evidencije OIB-a (sustavu e-Građani pristupa se vjerodajnicom, odnosno elektroničkim sredstvom za prijavu).

Za što vam OIB treba

Prema članku 6. Zakona, OIB ste dužni navoditi na svim prijavama i podnescima kojima se obraćate državnim tijelima i drugim korisnicima broja, kao i u poslovima platnog prometa. Porezna uprava, nabrajajući kada je OIB potreban stranoj fizičkoj osobi, konkretno spominje sljedeće situacije – iste one u kojima će broj tražiti i od vas:

stjecanje nekretnina ili vrijednosnih papira;
otvaranje računa u banci;
osnivanje trgovačkog društva;
upis u bilo koji službeni registar o osobama i imovini u Hrvatskoj;
stjecanje statusa poreznog obveznika.

Što točno traži određena banka ili poslodavac, pitajte njih. Popis dokumenata za zahtjev za državljanstvo nalazi se na stranici Dokumenti.

Znači li OIB da plaćate porez u Hrvatskoj

U propisima o OIB-u koje smo pregledali nismo našli odredbu koja poreznu obvezu veže uz samo posjedovanje broja. OIB je prema zakonu identifikacijska oznaka, a Porezna uprava izričito navodi da postoje upisi u službene evidencije pri kojima strana osoba „ne postaje porezni obveznik“ (kao primjere navodi otvaranje bankovnog računa i osnivanje trgovačkog društva).

Porezna uprava objašnjava da se rezidentnost utvrđuje prema Općem poreznom zakonu i ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, polazeći od prebivališta i uobičajenog boravišta. Prema odredbi koju Porezna uprava citira, prebivalište za porezne svrhe postoji ondje gdje obveznik ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine, a uobičajenim boravištem smatra se boravak od najmanje 183 dana.

To je samo opći okvir, a ne porezni savjet. Ako u Hrvatskoj stječete nekretninu, dohodak ili prijavljujete prebivalište, o svojim obvezama pitajte Poreznu upravu ili ovlaštenog poreznog savjetnika.

Česte zabune

„Imam OIB, znači imam državljanstvo.“ Ne. OIB dobivaju i stranci kod kojih nastane „povod za praćenje“ – primjerice kupnjom nekretnine ili otvaranjem računa. Državljanstvo se dokazuje važećom osobnom iskaznicom, putovnicom ili domovnicom, a ne potvrdom o OIB-u.
„Nakon državljanstva dobit ću novi OIB.“ Ne. Ako ste OIB dobili ranije kao stranac, on ostaje isti i kada steknete državljanstvo – Porezna uprava navodi da se broj ne mijenja bez obzira na promjenu podataka na temelju kojih je dodijeljen.
Dva OIB-a. Porezna uprava navodi da su takve situacije iznimno rijetke, ali da se mogu dogoditi hrvatskim državljanima koji dugo žive u inozemstvu: ako su u međuvremenu promijenili ime ili prezime, a zahtjev podnesu sa stranom putovnicom i ne navedu hrvatsko državljanstvo, mogu dobiti drugi broj. Zato u zahtjevu uvijek navedite da ste hrvatski državljanin. Ako se to ipak dogodi, vrijedi prvi dodijeljeni broj, a kasniji Porezna uprava poništava rješenjem (članak 11. Zakona).

Izvori

Napomena: ovaj je tekst informativan i nije pravni ni porezni savjet; stranica nije službena stranica nijednog državnog tijela. Propisi i pristojbe se mijenjaju — prije predaje provjerite kod nadležnog tijela.