Za zahtjev po pripadnosti hrvatskom narodu (članak 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu) ne postoji jedan papir koji rješava sve. Zakon nabraja na koji se način pripadnost utvrđuje, a MUP RH na svojoj stranici daje primjere isprava. U ovom tekstu odvajamo ono što piše u zakonu i kod MUP-a od onoga što su samo dopunski dokumenti, za koje nema službene potvrde da se uzimaju u obzir.
Što kaže zakon
Članak 16. stavak 1.: pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavci iz članka 8. stavka 1. točke 5. — da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak.
Članak 16. stavak 2.: pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se:
- ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu,
- navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama,
- zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda,
- aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.
Članak 16. stavak 3.: dokaze o pripadnosti ne mora priložiti osoba „za čije je roditelje nesporno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu“.
Dokazi koje navodi MUP — i gdje ih tražiti
MUP piše da pripadnici hrvatskog naroda dostavljaju isprave kojima dokazuju svoje ranije nacionalno izjašnjavanje u pravnom prometu — „npr. izvornik ili ovjerena preslika radne knjižice, vojne knjižice, svjedodžbe, indeksa, izvatka iz matice rođenih, vjenčanih i dr.“ Dakle, traži se izvornik ili ovjerena preslika isprave u kojoj je narodnost upisana:
- Radna knjižica i vojna knjižica — najprije pregledajte obiteljske papire.
- Svjedodžba i indeks — ako ih nemate, pitajte školu ili fakultet koji ih je izdao može li izdati prijepis ili potvrdu.
- Izvadak iz matice rođenih ili vjenčanih — zatražite od matične službe izvadak u kojem se vidi upis narodnosti, ako takav upis postoji.
MUP navodi i da se pripadnost dokazuje dokazima o zaštiti prava i promicanju interesa hrvatskog naroda te o aktivnom sudjelovanju u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu. Popis završava s „i dr.“, što znači da nije zatvoren — ali koje će još isprave MUP prihvatiti, nije službeno objavljeno.
Dopunski dokumenti: krsni list, stare osobne isprave, popis
- Krsni list i izvatci iz crkvenih knjiga — upis o krštenju bilježi vjeroispovijest, a ne narodnost; ni članak 16. ni stranica MUP-a ne navode krsni list među primjerima dokaza. Koristan je za dokazivanje srodstva i za pronalaženje starijih upisa. Uzima li ga MUP u obzir kao dokaz narodnosti, nismo našli u službenim izvorima. Detaljno: krsni list i crkvene knjige kao dokaz podrijetla.
- Stare osobne isprave i popisna građa — MUP ih ne navodi među primjerima. Ako imate ispravu u kojoj je narodnost upisana, možete je priložiti, ali nema službene potvrde kako se cijeni. Ne oslanjajte se samo na to.
Obiteljska predaja, prezime ili običaji sami po sebi nisu isprava; zakon govori o deklariranju u pravnom prometu i o navođenju pripadnosti u javnim ispravama.
Narodnost upisana kod roditelja, bake ili djeda
Zakon i MUP govore o vašem izjašnjavanju i o izjašnjavanju vaših roditelja: „Ukoliko se stranke pozivaju na pripadnost hrvatskom narodu njihovih roditelja, uz zahtjev trebaju dostaviti dokaze kojim potvrđuju nacionalno deklariranje roditelja.“ Baku, djeda i daljnje pretke ni članak 16. ni MUP ne spominju. Kako se cijene isprave daljnjih predaka, nije službeno objavljeno — pitajte konzularni ured prije predaje.
Ako se pozivate na roditelja, potreban je i izvadak koji pokazuje srodstvo. O lancu izvadaka i ostalim osnovama pišemo u članku o državljanstvu preko bake i djeda.
Kako složiti dokaze
- Krenite od onoga što MUP izričito navodi — radna i vojna knjižica, svjedodžba, indeks, izvatci iz matica.
- Priložite izvornik ili ovjerenu presliku, kako MUP traži.
- Dodajte dokaze o djelovanju u hrvatskim udrugama, ako ih imate.
- Prijevod i ovjera — MUP prijevod na hrvatski izričito traži samo za uvjerenje o nekažnjavanju; za ostale isprave potvrdite u konzularnom uredu prije nego što platite. Za javne isprave iz Srbije koje se koriste u Hrvatskoj apostille u pravilu nije potreban: legalizacija je ukinuta Ugovorom o pravnoj pomoći između Hrvatske i Srbije (NN-MU 6/98, čl. 19.), što navodi i MVEP. Prije nego što platite bilo kakvu ovjeru, potvrdite u konzularnom uredu da za vaš dokument ne traže ništa dodatno. Više u člancima o sudskom tumaču i o apostille pečatu.
Imajte na umu članak 26.: MUP odbija zahtjev ako pretpostavke nisu ispunjene, a može ga odbiti i kada jesu, ako ocijeni da postoje razlozi od interesa za Republiku Hrvatsku. O tijeku postupka pišemo u članku koliko se čeka rješenje, a popis ostalih priloga je na stranici Dokumenti.
Izvori
- Zakon o hrvatskom državljanstvu (zakon.hr) — čl. 8., 16. i 26.
- MUP RH — Državljanstvo
- MUP RH — Upute o proceduri: stjecanje hrvatskog državljanstva
- Narodne novine – Međunarodni ugovori 6/98 — Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima (članak 19.)
- MVEP RH — Legalizacija isprava (popis dvostranih ugovora kojima je ukinuta legalizacija)
Napomena: ova je stranica neslužbeni informativni vodič i tekst ne zamjenjuje pravni savjet. Koje će dokaze MUP prihvatiti, cijeni se u svakom predmetu posebno; propisi se mijenjaju — prije predaje provjerite kod konzularnog ureda RH ili MUP-a RH.