Hrvatsko državljanstvo za djecu — podrijetlo, prirođenje uz roditelja i putovnica

Kad roditelj iz Srbije ima ili upravo stječe hrvatsko državljanstvo, sljedeće je pitanje gotovo uvijek: „A djeca?“ Odgovor ovisi o jednoj činjenici — jeste li u trenutku rođenja djeteta već bili hrvatski državljanin. Ako jeste, dijete ide putem podrijetla i prijavljuje se radi upisa u evidenciju. Ako niste, dijete ide putem prirođenja, uz vas. U nastavku su oba puta, prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu.

Najprije utvrdite kojim putem ide vaše dijete

Situacija	Pravna osnova	Što se podnosi
Roditelj je bio hrvatski državljanin kad se dijete rodilo	Podrijetlo — članak 4. ili 5.	Prijava radi upisa u evidenciju
Roditelj državljanstvo stječe prirođenjem, nakon rođenja djeteta	Prirođenje — članak 13.	Zahtjev MUP-u RH na Obrascu 2 ili 3

Granica je precizna: prema članku 24.a, prirođenjem se državljanstvo stječe danom uručenja rješenja o primitku. Dijete rođeno prije tog dana nije rođeno od hrvatskog državljanina, pa za njega vrijedi članak 13.; za dijete rođeno nakon tog dana vrijede pravila o podrijetlu.

Podrijetlo: dijete rođeno u Srbiji, roditelj hrvatski državljanin

Ako su oba roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljani, dijete stječe državljanstvo podrijetlom bez obzira na mjesto rođenja (članak 4. točka 1.). Ako je hrvatski državljanin samo jedan roditelj, a dijete je rođeno u inozemstvu, članak 5. stavak 1. postavlja uvjet: dijete stječe državljanstvo podrijetlom ako do navršene 21. godine života bude prijavljeno u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu, ili u matičnom uredu u Hrvatskoj, radi upisa u evidenciju kao hrvatski državljanin.

Tko je državljanstvo stekao podrijetlom, smatra se hrvatskim državljaninom od trenutka rođenja (članak 24.a stavak 1.).

Prema informacijama Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), punoljetne osobe koje još nisu navršile 21 godinu same podnose prijavu za upis u maticu rođenih i knjigu državljana — ako žive u inozemstvu, putem nadležnog konzularnog ureda. Za mlađe to čini roditelj kao zakonski zastupnik.

Što ako je dijete već navršilo 21 godinu

Članak 5. stavak 2. dao je mogućnost i starijima od 21 godine, ali samo privremeno: zahtjev je morao biti podnesen „u roku od tri godine od dana stupanja na snagu“ zakona. Ta je odredba uvedena izmjenama koje su stupile na snagu 1. siječnja 2020., s rokom od dvije godine, a izmjenama iz 2021. (NN 138/21) riječ „dvije“ zamijenjena je riječju „tri“. Taj je prijelazni rok istekao, a važeći tekst zakona ne sadrži novi.

Ostaje iznimka iz stavka 3.: osoba koja nije prijavljena do 21. godine stječe državljanstvo ako bi inače ostala bez državljanstva. Ostalima preostaje prirođenje — pogledajte tekstove o državljanstvu preko bake i djeda i o dokazivanju hrvatske narodnosti.

Prirođenje: dijete u zahtjevu roditelja (članak 13.)

Ako vi tek stječete državljanstvo, maloljetno dijete ga prirođenjem stječe:

ako oba roditelja stječu državljanstvo prirođenjem;
ako ga stječe samo jedan roditelj, a dijete živi u Hrvatskoj i ima odobren stalni boravak;
ako jedan roditelj stječe državljanstvo na temelju članka 11. stavka 1. (iseljenik i njegovi potomci) ili članka 16. (pripadnik hrvatskog naroda);
ako ga stječe samo jedan roditelj, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu.

Za obitelji u Srbiji najvažnija je točka 3.: kad roditelj podnosi zahtjev kao potomak iseljenika ili kao pripadnik hrvatskog naroda, dovoljno je da državljanstvo stječe samo on, a ta točka ne traži da dijete živi u Hrvatskoj. Točka 3. ne spominje roditelja koji državljanstvo stječe po drugoj osnovi, primjerice na temelju braka — tada ostaju samo točke 1., 2. i 4. Maloljetnik se pritom ne mora odreći srpskog državljanstva: MVEP maloljetnike navodi među slučajevima u kojima je zadržavanje stranog državljanstva dopušteno (više na stranici Dvojno državljanstvo).

Koji obrazac

MUP RH ima tri obrasca zahtjeva za prirođenje: za punoljetnu osobu, za punoljetnu osobu i dijete/djecu (Obrazac 2) i samo za dijete/djecu (Obrazac 3, „Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva maloljetnog djeteta/djece“). Na Obrascu 2 roditelj ispunjava upitnik za sebe, izjavljuje da zahtjev podnosi i za maloljetnu djecu te upisuje podatke za svako dijete posebno. Zahtjev se iz Srbije predaje putem konzularnog ureda, a o njemu odlučuje MUP RH.

Suglasnost drugog roditelja i pristanak djeteta

Prema članku 13. stavku 2., zahtjev za maloljetno dijete podnosi jedan od roditelja uz pisanu suglasnost drugog roditelja, ili skrbnik. Bez suglasnosti roditelj može podnijeti zahtjev sam samo u ovim slučajevima (stavci 3. i 4.):

drugi roditelj je umro ili je proglašen umrlim;
drugi roditelj lišen je poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na odlučivanje o statusnim pitanjima djeteta;
podnositelj na temelju sudske odluke samostalno ostvaruje roditeljsku skrb, ili drugom roditelju ostvarivanje roditeljske skrbi miruje na temelju sudske odluke;
drugom roditelju nepoznato je boravište — tada samo uz prethodnu suglasnost nadležnog centra za socijalnu skrb.

Prema MVEP-u, drugi roditelj suglasnost može dati osobno pred konzularnim službenikom, na samom obrascu zahtjeva, uz važeću identifikacijsku ispravu. Ako ne dolazi, prilaže se pisana suglasnost ovjerena kod javnog bilježnika i prevedena na hrvatski jezik.

Članak 13. ne spominje pristanak djeteta, ali obrasci imaju rubriku za njega: i Obrazac 2 i Obrazac 3 sadrže polje „Pristanak djeteta koje je navršilo 14 godina života“. Kako se taj pristanak daje i mora li dijete od 14 i više godina osobno doći na predaju, provjerite u konzulatu pri dogovaranju termina.

Dokumenti za dijete

Za prirođenje prema članku 13., MVEP i Obrazac 3 navode da se za dijete prilaže:

izvadak iz matice rođenih, izdan na propisanom obrascu u skladu s međunarodnim ugovorima i konvencijama;
dokaz o državljanskom statusu djeteta i oba roditelja (uvjerenje o državljanstvu ili ovjerena preslika važeće putne isprave, odnosno osobne iskaznice);
ovjerena preslika važeće isprave o identitetu djeteta, ako je dijete ima;
izvadak iz matice vjenčanih roditelja, ako su u braku;
suglasnost drugog roditelja, ili dokaz da nije potrebna;
pisana izjava podnositelja o okolnostima života djeteta — primjerice živi li s roditeljima u zajedničkom kućanstvu, tko ga uzdržava, izvanškolske aktivnosti.

Za upis po podrijetlu točan popis isprava, kao i to treba li vam prijevod, potvrdite u konzularnom uredu u kojem predajete — upute se razlikuju od predstavništva do predstavništva. Za javne isprave iz Srbije koje se koriste u Hrvatskoj apostille u pravilu nije potreban: legalizacija je ukinuta Ugovorom o pravnoj pomoći između Hrvatske i Srbije (NN-MU 6/98, čl. 19.), što navodi i MVEP. Prije nego što platite bilo kakvu ovjeru, potvrdite u konzularnom uredu da za vaš dokument ne traže ništa dodatno. Opći pregled: Dokumenti.

Putovnica za dijete

Kad je dijete upisano u knjigu državljana, može dobiti domovnicu i putovnicu. Zakon o putnim ispravama hrvatskih državljana propisuje:

Rok važenja: mlađima od 21 godine putovnica se izdaje na 5 godina, ostalima na 10 (članak 12.).
Tko podnosi zahtjev: za dijete zakonski zastupnik — roditelj, skrbnik ili osoba kojoj je sud povjerio ostvarivanje roditeljske skrbi (članak 34.).
Nazočnost djeteta: dijete do navršenih 12 godina ne mora biti nazočno i od njega se ne uzimaju otisci prstiju ni potpis (članci 34. i 37.). Prema MUP-u, dijete s navršenih 12 ili više godina mora doći, radi potpisa i otisaka.
Gdje: u policijskoj upravi ili postaji u Hrvatskoj; građaninu koji boravi u inozemstvu putovnicu može izdati i konzularni ured, gdje se ona i preuzima (članci 20. i 23.).

Za zahtjev predan u Hrvatskoj MUP navodi 42,47 EUR za redovni postupak. U konzulatu se plaća konzularna pristojba — iznose pogledajte na stranici Troškovi i potvrdite ih prije predaje.

Praktičan redoslijed koraka

Tek podnosite zahtjev za sebe? Maloljetnu djecu uključite odmah, na Obrascu 2.
Već ste dobili državljanstvo, a djecu niste uključili? Za dijete postoji Obrazac 3; prije predaje pitajte konzulat ispunjava li vaš slučaj uvjete članka 13.
Bili ste državljanin prije rođenja djeteta? Podnosite prijavu za upis po podrijetlu, prije 21. rođendana djeteta.
Termin dogovorite: u Beogradu se termin dogovara na konzularnom portalu (konzularniportal.mvep.hr), a u Subotici, prema službenoj stranici Generalnog konzulata, telefonom +381 24 656 900, radnim danom od 12 do 13 sati; postupak je opisan u vodiču za dogovaranje termina.

Izvori

Napomena: tekst je informativan i nije pravni savjet, a ova stranica nije službena stranica nijednog državnog tijela. Propisi i pristojbe se mijenjaju — prije predaje provjerite kod nadležnog tijela.