Hrvatsko državljanstvo preko bake i djeda — tko ima pravo i kako do njega

Pitanje „Baka mi je bila Hrvatica — imam li pravo na hrvatsku putovnicu?“ nema jedan odgovor. Zakon o hrvatskom državljanstvu ne poznaje stjecanje „preko bake ili djeda“ kao posebnu osnovu. Podrijetlo bake ili djeda može biti važno na tri načina, a koji dolazi u obzir ovisi o tome kada ste i gdje rođeni, čiji su državljani bili vaši roditelji i kamo su se preci iselili. U nastavku je ono što piše u zakonu i u uputama MUP-a RH.

Ključna razlika: tko je po zakonu „iseljenik“

Članak 11. daje posebnu osnovu iseljeniku i njegovim potomcima. Iseljenik je, prema stavku 3., osoba koja se prije 8. listopada 1991. godine iselila s područja Republike Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno živi. Stavak 5. kaže i tko se iseljenikom ne smatra: među ostalim, osoba koja je promijenila prebivalište „u druge države koje su u to vrijeme bile u sastavu državne zajednice kojoj je pripadala i Republika Hrvatska“, osoba koja je iselila na temelju međunarodnog ugovora ili se odrekla hrvatskog državljanstva, kao i osoba koja nije imala bivše hrvatsko republičko državljanstvo, odnosno zavičajnost na području Republike Hrvatske.

To praktično znači:

Ako se baka iz Dalmacije preselila u Beograd u vrijeme Jugoslavije — prema članku 11. ona nije iseljenik, pa ni vi niste „potomak iseljenika“. Ostaju druga dva puta.
Ako se djed prije 8. listopada 1991. iselio iz Hrvatske u državu izvan tadašnje Jugoslavije, u namjeri da ondje stalno živi — on jest iseljenik u smislu članka 11.

Put 1: Podrijetlo i utvrđivanje — ako je roditelj hrvatski državljanin

Podrijetlom se državljanstvo stječe preko roditelja, ne preko bake ili djeda. Zakon i MUP razlikuju nekoliko situacija:

Rođeni ste u inozemstvu i jedan roditelj je u trenutku vašeg rođenja bio hrvatski državljanin (članak 5. stavak 1.): državljanstvo stječete ako do navršene 21. godine budete prijavljeni u konzularnom uredu RH ili u matičnom uredu u Hrvatskoj radi upisa u evidenciju.
Stariji ste od 21 godine: prijelazna mogućnost iz članka 5. stavka 2. je istekla — MUP navodi da su se takvi zahtjevi mogli podnositi od 1.1.2020. do 1.1.2023. Prema MUP-u, osobe starije od 21 godine zahtjeve za upis „po odredbama članaka 4. i 5. stavka 3. Zakona“ podnose Ministarstvu unutarnjih poslova na obrascu upitnika za utvrđivanje, putem konzularnog ureda ako žive u inozemstvu (članak 4. točka 1.: oba roditelja hrvatski državljani u trenutku rođenja; članak 5. stavak 3.: osoba koja bi inače ostala bez državljanstva).
Rođeni ste prije 8. listopada 1991.: dolazi u obzir utvrđivanje hrvatskog državljanstva (članak 30. stavak 1.). MUP piše da se pretpostavke utvrđuju „prema propisima koji su važili u trenutku rođenja podnositelja zahtjeva“ i upozorava: za državljane država nastalih od bivših republika SFRJ odlučujuće je jesu li po propisima koji su važili do 8. listopada 1991. stekli neko drugo republičko državljanstvo — „u tom slučaju ne udovoljavaju uvjetima“.

Zato to što je baka bila upisana u knjigu državljana samo po sebi ne znači da je i vaš roditelj hrvatski državljanin — to se provjerava u matičnom uredu, odnosno u postupku utvrđivanja. Pravila za djecu i mlađe od 21 godine objasnili smo u članku hrvatsko državljanstvo za djecu.

Put 2: Iseljeništvo (članak 11.) — ako su se preci iselili u inozemstvo

Prema članku 11. stavku 1., iseljenik i njegovi potomci mogu steći državljanstvo prirođenjem iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 2.–4. To znači:

ne traži se otpust iz dosadašnjeg državljanstva (točka 2.) — o dvojnom državljanstvu više na stranici Dvojno državljanstvo;
ne traži se osam godina boravka u Hrvatskoj (točka 3.);
ne traži se poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, kulture i društvenog uređenja (točka 4.).

Ostaju pretpostavke iz točke 1. (navršenih 18 godina) i točke 5. (poštovanje pravnog poretka, podmirena javna davanja, bez sigurnosnih zapreka). Zakon govori o „potomcima“ i ne navodi stupanj srodstva. Istu osnovu, prema stavku 2., može koristiti i stranac koji je u braku s iseljenikom ili njegovim potomkom — vidite članak hrvatsko državljanstvo preko braka.

Što se dokazuje, prema MUP-u:

iseljenje — „ovjerena preslika putne ili druge javne isprave temeljem koje je osoba iselila iz Republike Hrvatske u inozemstvo“;
srodstvo — potomci iseljenika trebaju dokazati „rodbinsku povezanost sa iseljenom osobom“, što se u praksi čini izvatcima iz matica (predak → roditelj → vi);
ako se predak iselio s prostora bivših država u čijem se sastavu nalazilo područje današnje Hrvatske (članak 11. stavak 4.), dokazuje se vrijeme iseljenja i pripadnost hrvatskom narodu.

Put 3: Pripadnost hrvatskom narodu (članak 16.)

Pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Hrvatskoj može steći državljanstvo ako udovoljava pretpostavci iz članka 8. stavka 1. točke 5. Ostale pretpostavke iz članka 8. (otpust, boravak, poznavanje jezika) za ovu se osnovu ne traže. Pripadnost se, prema stavku 2., utvrđuje ranijim deklariranjem u pravnom prometu, navođenjem pripadnosti u javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda te aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim udrugama u inozemstvu.

Važno za pitanje „preko bake“: članak 16. i MUP govore o vašem izjašnjavanju i izjašnjavanju vaših roditelja. Baku i djeda ne spominju, pa se ne može pouzdano reći kako se cijene isprave daljnjih predaka — pitajte konzularni ured.

Dokazi koje navode zakon i MUP, i dopunski dokumenti

izvornik ili ovjerena preslika radne knjižice, vojne knjižice, svjedodžbe, indeksa, izvatka iz matice rođenih ili vjenčanih — isprave u kojima je upisana narodnost (primjeri koje navodi MUP);
dokazi o zaštiti prava i promicanju interesa hrvatskog naroda te o aktivnom sudjelovanju u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu;
krsni listovi i druge crkvene knjige — bilježe vjeroispovijest, a ne narodnost, i MUP ih ne navodi među primjerima dokaza; korisni su za dokazivanje srodstva.

Detaljnije u člancima kako dokazati hrvatsku narodnost i krsni list i crkvene knjige. Prema članku 26. MUP može odbiti zahtjev i kada su pretpostavke ispunjene, ako ocijeni da postoje razlozi od interesa za Republiku Hrvatsku.

Koji se dokumenti prilažu uz zahtjev za prirođenje (putovi 2 i 3)

Prema uputi MUP-a, uz propisani obrazac zahtjeva prilažu se:

životopis, u kojem se ukratko navode i razlozi podnošenja zahtjeva — vidite kako se piše životopis;
izvadak iz matice rođenih „izdan na propisanom obrascu sukladno međunarodnim ugovorima i konvencijama“, a za osobe u braku i izvadak iz matice vjenčanih;
dokaz o državljanskom statusu (uvjerenje o državljanstvu, ovjerena preslika važeće putne isprave, odnosno osobne iskaznice);
uvjerenje o nekažnjavanju, u izvorniku ili ovjerenoj preslici, s prijevodom na hrvatski jezik, ne starije od 6 mjeseci;
važeća isprava o identitetu u ovjerenoj preslici, s jasno vidljivom fotografijom;
isprave specifične za osnovu (opisane gore).

Za utvrđivanje državljanstva (put 1) popis je drukčiji — među ostalim domovnice ili potvrde o upisu roditelja u knjigu državljana i potvrda matičnog ureda da vi niste upisani. Za javne isprave iz Srbije koje se koriste u Hrvatskoj apostille u pravilu nije potreban: legalizacija je ukinuta Ugovorom o pravnoj pomoći između Hrvatske i Srbije (NN-MU 6/98, čl. 19.), što navodi i MVEP. Prije nego što platite bilo kakvu ovjeru, potvrdite u konzularnom uredu da za vaš dokument ne traže ništa dodatno. Više o ovjeri i prijevodu pišemo u člancima o apostille pečatu i sudskom tumaču. Pregled je i na stranicama Dokumenti i Proces.

Gdje se predaje, koliko košta i koliko traje

Ako nemate odobren boravak u Hrvatskoj, zahtjev se predaje putem konzularnog ureda RH: u Srbiji su to Konzularni odjel Veleposlanstva RH u Beogradu (Kneza Miloša 82/I. kat) i Generalni konzulat RH u Subotici (Maksima Gorkog 6). U Beogradu se termin dogovara na konzularnom portalu (konzularniportal.mvep.hr), a u Subotici, prema službenoj stranici Generalnog konzulata, telefonom +381 24 656 900, radnim danom od 12 do 13 sati. Postupak prirođenja provodi MUP RH u sjedištu.

Pristojba: MUP navodi da se kod zahtjeva podnesenog u inozemstvu konzularna pristojba plaća pri podnošenju, ali iznos ne objavljuje; 139,36 EUR koje MUP spominje upravna je pristojba za rješenje kada je zahtjev podnesen u Hrvatskoj. Iznos potvrdite u konzularnom uredu. Ostali troškovi su na stranici Troškovi.

Trajanje: Zakon o hrvatskom državljanstvu ne propisuje poseban rok za odlučivanje, a službene podatke o prosječnom čekanju nismo našli — vidite članak koliko se čeka rješenje MUP-a.

Kako znati koji je vaš put

Postavite si tri pitanja. Je li moj roditelj bio hrvatski državljanin kada sam rođen/a? Ako jest — provjerite put 1 (upis, odnosno utvrđivanje). Je li se predak prije 8. listopada 1991. iselio iz Hrvatske izvan tadašnje Jugoslavije? Ako jest — članak 11. Postoje li isprave u kojima ste vi ili vaši roditelji upisani kao Hrvati? Ako postoje — članak 16. Usporedni pregled osnova je u usporednoj tablici.

Izvori

Napomena: ova je stranica neslužbeni informativni vodič i tekst nije pravni savjet. Propisi i pristojbe mijenjaju se — za konkretan slučaj provjerite upute MUP-a RH i pitajte konzularni ured RH prije predaje.