Apostille je potvrda kojom se ovjerava javna isprava kako bi se mogla koristiti u drugoj državi. Kratak odgovor na pitanje iz naslova: za javne isprave iz Srbije koje se koriste u Hrvatskoj apostille u pravilu nije potreban, jer je legalizacija između dviju država ukinuta međunarodnim ugovorom. U nastavku objašnjavamo što točno piše u ugovoru, kada apostille ipak može zatrebati i tko ga u Srbiji izdaje. Navodimo samo ono što piše u službenim izvorima.
Što je apostille
Apostille je potvrda predviđena Haškom konvencijom o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. listopada 1961. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) objašnjava da je ta konvencija pojednostavnila postupak, pa „javna isprava podliježe jednom ovjeravanju nadležnog tijela države koja je ispravu izdala“. Isto ministarstvo naglašava da se ovjerom potvrđuje vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe na ispravi, ali ne i sadržaj isprave.
Treba li vam apostille za Hrvatsku
U pravilu ne. Tri službena izvora govore isto:
- Ugovor između Hrvatske i Srbije. Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 6/98) u članku 19. stavku 1. kaže: „Isprave koje je izdao ili ovjerio u propisanom obliku sud ili drugo nadležno tijelo države stranke i koje su opskrbljene potpisom i službenim pečatom nadležnog tijela, nije potrebno dalje ovjeravati za uporabu na teritoriju druge države stranke.“
- MVEP. Na stranici o legalizaciji isprava, u popisu „Bilateralni ugovori kojima je ukinuta legalizacija“, MVEP navodi i Srbiju, uz taj isti ugovor (NN-MU br. 6/98).
- MUP RH. Na stranici o državljanstvu MUP piše da je za strane javne isprave koje se prilažu uz zahtjev (na primjer rodni list, vjenčani list i slično) „prethodno potrebno provesti postupak njihove legalizacije, osim ako dvostranim i mnogostranim međunarodnim ugovorima nije utvrđeno drukčije“. Za Srbiju takav dvostrani ugovor postoji.
Dakle: za javne isprave iz Srbije koje se koriste u Hrvatskoj apostille u pravilu nije potreban, jer je legalizacija ukinuta Ugovorom o pravnoj pomoći između Hrvatske i Srbije (NN-MU 6/98, čl. 19.), što navodi i MVEP. Ranija verzija ovog članka opisivala je apostille kao redovit korak; to nije bilo točno kao opće pravilo i ispravljeno je.
Za izvatke iz matičnih knjiga postoji i druga osnova: MUP traži izvadak iz matice rođenih „izdan na propisanom obrascu sukladno međunarodnim ugovorima i konvencijama“, a Konvencija br. 16 o izdavanju izvadaka iz matičnih knjiga na više jezika (Beč, 1976.) u članku 8. kaže da se takvi izvatci prihvaćaju bez legalizacije ili slične formalnosti u državama koje ta konvencija obvezuje. Više o tome pišemo u članku o sudskom tumaču za hrvatski jezik.
Kada apostille ipak može zatrebati
- Isprava je namijenjena trećoj državi. Ugovor iz članka 19. vrijedi između Hrvatske i Srbije. Ako istu ispravu koristite u nekoj drugoj državi, vrijede pravila te države.
- Ured to izričito zatraži. Ako tijelo kojem predajete ispravu za vaš konkretan dokument izričito traži apostille ili drugu ovjeru, postupite po toj uputi i pitajte na temelju čega se traži.
Zato prije nego što platite bilo kakvu ovjeru, potvrdite u konzularnom uredu kojem predajete zahtjev da za vaš dokument ne traže ništa dodatno:
- Konzularni odjel Veleposlanstva RH u Beogradu — Kneza Miloša 82/I. kat, tel. +381 11 3679 140, crocons.beograd@mvep.hr;
- Generalni konzulat RH u Subotici — Maksima Gorkog 6, tel. +381 24 656 906 i +381 24 656 900 (ured generalnog konzula), gkrh.subotica@mvep.hr.
Tko izdaje apostille u Srbiji
Prema podacima Haške konferencije za međunarodno privatno pravo (HCCH), Srbija je kao nadležna tijela za apostille odredila prvostupanjske sudove i ministarstvo nadležno za pravosuđe. U praksi to znači: apostille izdaje osnovni sud na čijem je području isprava izdana. Koja služba u sudu zaprima zahtjeve, koliko iznosi sudska pristojba, kako se plaća i koliko se čeka — provjerite u tom sudu; te podatke ovdje ne navodimo jer se mijenjaju i razlikuju od suda do suda.
Ovjera nije isto što i prijevod
Članak 19. ugovora govori o ovjeri isprava, ne o prijevodu. Kada je prijevod potreban? MUP ga izričito spominje samo kod uvjerenja o nekažnjavanju, koje se prilaže „u izvorniku ili propisno ovjerenoj preslici s prijevodom na hrvatski jezik ne starijeg datuma od 6 mjeseci“. Za ostale isprave iz Srbije službeno pravilo nismo našli — potvrdite u konzularnom uredu prije nego što platite prijevode. Tko smije prevoditi i kolika je propisana tarifa, objasnili smo u članku o sudskom tumaču.
Ako apostille ipak pribavljate (za treću državu ili zato što ga je ured izričito zatražio), a isprava se i prevodi, pribavite ga prije prijevoda, kako bi prijevod obuhvatio i potvrdu o ovjeri. Propis koji izričito određuje taj redoslijed nismo našli.
Česta pitanja
- Treba li apostille na izvadak iz matice rođenih ili uvjerenje o nekažnjavanju za hrvatsko državljanstvo? U pravilu ne: članak 19. ugovora (NN-MU 6/98) kaže da isprave koje je izdalo nadležno tijelo, s potpisom i službenim pečatom, nije potrebno dalje ovjeravati. Prije plaćanja bilo kakve ovjere potvrdite u konzularnom uredu da za vaš dokument ne traže ništa dodatno.
- Imam izvadak na međunarodnom obrascu — treba li mu ovjera ili prijevod? Konvencija br. 16 kaže da se takav izvadak prihvaća bez legalizacije. Traži li konzularni ured uz njega prijevod, nije službeno objavljeno — potvrdite prije predaje.
- Koliko vrijedi apostille? Rok valjanosti same potvrde nismo našli ni u jednom izvoru koji smo otvorili. MUP ograničava starost isprave: uvjerenje o nekažnjavanju ne smije biti starije od 6 mjeseci.
Što dalje
Popis isprava koje se prilažu uz zahtjev je na stranici Dokumenti, značenje pojmova u rječniku, a pregled troškova na stranici Troškovi. Ako su vam potrebni stari upisi iz crkvenih knjiga, pročitajte i članak o krsnom listu i crkvenim knjigama.
Izvori
- Narodne novine – Međunarodni ugovori 6/98 — Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima (članak 19.)
- MVEP RH — Legalizacija isprava (popis dvostranih ugovora kojima je ukinuta legalizacija)
- MUP RH — Državljanstvo (prilozi uz zahtjev i legalizacija stranih isprava)
- HCCH — Srbija, nadležna tijela za apostille
- CIEC — Konvencija br. 16 o izdavanju izvadaka iz matičnih knjiga na više jezika
- MVEP RH — Veleposlanstvo u Beogradu, kontakt i radno vrijeme
- MVEP RH — Generalni konzulat u Subotici, kontakt i radno vrijeme
Napomena: ova je stranica neslužbeni informativni vodič. Propisi, nadležnosti i pristojbe mijenjaju se — prije predaje provjerite kod nadležnog tijela (osnovni sud, konzularni ured RH, MUP RH).