„Oženio sam se Hrvaticom, znači da imam pravo na hrvatski pasoš“ — ovo je jedna od najčešćih zabluda o hrvatskom državljanstvu. Brak sa hrvatskim državljaninom ne donosi državljanstvo automatski, a ako živite u Srbiji, sam brak po članu 10 nije dovoljan osnov za zahtev. U ovom tekstu prolazimo kroz ono što zaista piše u Zakonu o hrvatskom državljanstvu: dva različita „bračna“ osnova (član 10 i član 11 stav 2), uslove za svaki od njih i šta možete da uradite ako se nijedan ne odnosi na vas.
Brak ne daje državljanstvo automatski
Zakon u članu 3 nabraja načine sticanja hrvatskog državljanstva: poreklom, rođenjem na teritoriji Republike Hrvatske, prirođenjem i po međunarodnim ugovorima. Sklapanje braka nije među njima. Bračni drug hrvatskog državljanina može državljanstvo steći samo prirođenjem, dakle tako što podnese zahtev o kome odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske (MUP).
I u članu 10 i u članu 11 zakon kaže da stranac „može“ steći državljanstvo — ne da ga stiče. Po članu 26, MUP odbija zahtev ako uslovi nisu ispunjeni, a može da ga odbije i kada jesu ispunjeni, ako oceni da postoje razlozi od interesa za Republiku Hrvatsku. Državljanstvo se prirođenjem stiče tek danom uručenja rešenja o prijemu (član 24a).
Član 10: brak sa hrvatskim državljaninom i stalni boravak u Hrvatskoj
Član 10 predviđa da stranac može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo ako su ispunjena tri uslova zajedno:
- da je u braku sa hrvatskim državljaninom,
- da mu je odobren stalni boravak,
- da živi na području Republike Hrvatske.
Ko to ispunjava, ne mora da ispuni uslove iz člana 8 stav 1 tačke 1–4: navršenih 18 godina, otpust iz stranog državljanstva, osam godina neprekidnog prijavljenog boravka u Hrvatskoj uz status stranca na stalnom boravku i poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja.
Ostaje uslov iz tačke 5: da podnosilac poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je izmirio dospela javna davanja i da ne postoje bezbednosne prepreke za prijem u državljanstvo.
Kako se dolazi do stalnog boravka
Stalni boravak nije pitanje Zakona o hrvatskom državljanstvu, nego Zakona o strancima. Po članu 156 tog zakona, stalni boravak može se odobriti članu porodice hrvatskog državljanina koji neposredno pre podnošenja zahteva ima neprekidno četiri godine odobren privremeni boravak u svrhu spajanja porodice sa hrvatskim državljaninom (ili autonomni boravak). Bračni drug spada u članove uže porodice (član 64), a privremeni boravak radi spajanja porodice sa hrvatskim državljaninom uređuje član 63.
Isti član kaže da se stalni boravak odobrava onome ko iz Hrvatske nije izbivao višekratno duže od osam meseci ukupno, niti jednokratno duže od četiri meseca; za pojedine situacije zakon predviđa izuzetke. Po članu 157, traži se i važeća strana putna isprava i da osoba ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu bezbednost ili javno zdravlje. Zahtev se podnosi u policijskoj upravi ili policijskoj stanici prema mestu boravišta, a o njemu odlučuje MUP.
Ako stalni boravak stičete kao bračni drug hrvatskog državljanina, redosled je dakle ovakav: privremeni boravak radi spajanja porodice, zatim stalni boravak, pa tek onda zahtev za državljanstvo. Zakon o strancima poznaje i druge osnove za stalni boravak, a član 10 ne propisuje po kom osnovu je on odobren. Uslove i dokumentaciju za boravak proverite na sajtu MUP-a ili u policijskoj upravi.
Član 11 stav 2: bračni drug iseljenika ili njegovog potomka
Drugi bračni osnov često se previdi. Član 11 stav 1 omogućava iseljeniku i njegovim potomcima da steknu državljanstvo prirođenjem iako ne ispunjavaju uslove iz člana 8 stav 1 tačke 2–4. Stav 2 istu pogodnost daje strancu koji je u braku sa takvom osobom.
Razlika u odnosu na član 10 je velika:
- zakon ovde ne traži stalni boravak niti život u Hrvatskoj,
- ne traži se otpust iz dosadašnjeg državljanstva,
- ne traži se provera poznavanja jezika, kulture i društvenog uređenja,
- ali ostaju tačka 1 (navršenih 18 godina) i tačka 5 člana 8.
Presudno je, međutim, ko se smatra iseljenikom. Po članu 11, to je osoba koja se pre 8. oktobra 1991. iselila sa područja Republike Hrvatske u nameri da stalno živi u inostranstvu; izuzetno, iseljenikom se smatra i pripadnik hrvatskog naroda koji se iselio sa prostora bivših država u čijem se sastavu, u vreme iseljenja, nalazilo i područje današnje Hrvatske. Zakon izričito kaže da se iseljenikom ne smatra osoba koja je promenila prebivalište u druge države koje su u to vreme bile u sastavu iste državne zajednice kao i Hrvatska (kao ni osoba koja se iselila na osnovu međunarodnog ugovora, koja se odrekla hrvatskog državljanstva ili koja nije imala bivše hrvatsko republičko državljanstvo, odnosno zavičajnost na području Hrvatske). Preseljenje iz Hrvatske u Srbiju u doba Jugoslavije, dakle, po toj odredbi ne čini nekoga iseljenikom. O tome smo detaljno pisali u vodiču Hrvatsko državljanstvo preko bake i deke.
Zakon u stavu 2 ne precizira da li vaš bračni drug mora prethodno i sam da stekne hrvatsko državljanstvo po ovom osnovu. Ako razmišljate o ovom putu, to pitanje postavite konzularnom uredu ili MUP-u pre predaje zahteva.
Da li morate da se odreknete srpskog državljanstva
Hrvatski zakon to ne traži ni po jednom od ova dva osnova. Uslov otpusta iz stranog državljanstva nalazi se u članu 8 stav 1 tačka 2, a od te tačke su oslobođeni i podnosioci po članu 10 i podnosioci po članu 11. MUP to potvrđuje i na svom sajtu: kod sticanja državljanstva po članu 10 (brak sa hrvatskim državljaninom) i članu 11 (iseljenik, njegovi potomci i njihovi bračni drugovi) dopušteno je uz hrvatsko zadržati i strano državljanstvo.
Više o životu sa dva državljanstva pročitajte na našoj stranici Dvojno državljanstvo.
Živite u Srbiji ili u Hrvatskoj: uporedni pregled
| Pitanje | Član 10 | Član 11 stav 2 |
|---|---|---|
| S kim ste u braku | sa hrvatskim državljaninom | sa iseljenikom ili potomkom iseljenika |
| Stalni boravak i život u Hrvatskoj | obavezni | zakon ih ne traži |
| Otpust iz srpskog državljanstva | ne traži se | ne traži se |
| Provera jezika i kulture | ne traži se | ne traži se |
| Navršenih 18 godina | ne traži se | traži se |
| Poštovanje pravnog poretka, izmirena javna davanja, bez bezbednosnih prepreka | traži se | traži se |
Ako živite u Srbiji, a vaš bračni drug je hrvatski državljanin koji nije iseljenik niti potomak iseljenika u smislu člana 11, zahtev na osnovu braka nema na šta da se osloni: član 10 traži odobren stalni boravak i život u Hrvatskoj. Ni član 16 (pripadnici hrvatskog naroda) ne sadrži odredbu o bračnom drugu. Zakon poznaje još samo jedan bračni osnov, u članu 12 stav 2 — bračni drug osobe primljene u državljanstvo zbog interesa Republike Hrvatske — ali i on traži godinu dana života u Hrvatskoj sa odobrenim boravkom.
Što se mesta predaje tiče, MUP navodi da se zahtev podnosi lično u policijskoj upravi ili stanici prema mestu odobrenog privremenog ili stalnog boravka, a ko nema odobren boravak u Hrvatskoj, zahtev podnosi preko diplomatske misije ili konzularnog ureda. U Beogradu se termin zakazuje na konzularnom portalu (konzularniportal.mvep.hr), a u Subotici, prema zvaničnoj stranici Generalnog konzulata, telefonom +381 24 656 900, radnim danom od 12 do 13 časova; postupak smo opisali u vodiču za zakazivanje termina.
Dokumenta kod zahteva na osnovu braka
Osnovni spisak koji MUP navodi za svaki zahtev za prirođenje — životopis, izvod iz matične knjige rođenih, dokaz o državljanstvu, uverenje o nekažnjavanju ne starije od šest meseci i overena kopija važeće isprave o identitetu — obradili smo na stranici Dokumenta. Za bračni osnov važno je još sledeće:
- Izvod iz matične knjige venčanih — portal gov.hr navodi da ne sme biti stariji od šest meseci. MUP navodi da ga nije potrebno prilagati ako je brak sklopljen u Hrvatskoj ili ako je brak sklopljen u inostranstvu već upisan u hrvatsku maticu venčanih.
- Upis braka u hrvatsku maticu venčanih. Portal gov.hr navodi da, ako se zahtev zasniva na braku sa hrvatskim državljaninom, činjenica sklopljenog braka treba da bude upisana u maticu venčanih u Republici Hrvatskoj. Ako ste se venčali u Srbiji, o prijavi braka raspitajte se u konzularnom uredu.
- Legalizacija stranih isprava. Za strane javne isprave (rodni list, venčani list i slično) MUP traži prethodnu legalizaciju, osim ako međunarodnim ugovorima nije drugačije utvrđeno. Za javne isprave iz Srbije koje se koriste u Hrvatskoj apostille po pravilu nije potreban: legalizacija je ukinuta Ugovorom o pravnoj pomoći između Hrvatske i Srbije (NN-MU 6/98, čl. 19), što navodi i MVEP. Pre nego što platite bilo kakvu overu, potvrdite u konzularnom uredu da za vaš dokument ne traže ništa dodatno. Pojedinosti su u našem vodiču za apostille.
- Kod člana 11: MUP za iseljenike traži overenu kopiju putne ili druge javne isprave na osnovu koje se osoba iselila iz Hrvatske, a za potomke i dokaz rodbinske veze sa iseljenikom.
MUP izričito napominje da se za različite osnove prilažu i druge isprave, pa konačan spisak za svoj slučaj potvrdite tamo gde predajete zahtev. Ko zahtev predaje u Hrvatskoj, upravnu taksu od 139,36 EUR plaća pri preuzimanju rešenja o prijemu; u inostranstvu se konzularna taksa plaća pri podnošenju zahteva, a njen iznos proverite u konzularnom uredu u kome predajete zahtev. Pregled ostalih troškova imate na stranici Troškovi.
Ako bračni osnov ne važi za vas
Pre nego što odustanete, proverite da li imate sopstveni osnov, nezavisan od braka:
- Poreklo (članovi 4 i 5) — ako je vaš roditelj bio hrvatski državljanin u trenutku vašeg rođenja. Zakon za neke slučajeve propisuje rokove, pa ih proverite pre predaje.
- Pripadnost hrvatskom narodu (član 16) — za pripadnika hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Hrvatskoj traži se samo uslov iz člana 8 stav 1 tačka 5. Koji se dokazi prilažu, pročitajte u tekstu Kako dokazati hrvatsku narodnost.
- Iseljeništvo (član 11 stav 1) — ako ste vi sami iseljenik ili potomak iseljenika.
Sve osnove uporedo imate u našoj uporednoj tabeli.
Izvori
- Zakon o hrvatskom državljanstvu (zakon.hr) — članovi 3, 4, 5, 8, 10, 11, 12, 16, 24, 24a, 25 i 26
- Zakon o strancima (zakon.hr) — članovi 63, 64, 156 i 157
- MUP RH — Upute o proceduri: stjecanje hrvatskog državljanstva
- MUP RH — Državljanstvo
- MUP RH — Može li se uz hrvatsko imati i neko drugo državljanstvo?
- MUP RH — Državljani trećih zemalja (boravak)
- gov.hr — Stjecanje hrvatskog državljanstva
- Narodne novine – Međunarodni ugovori 6/98 — Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima (član 19)
- MVEP RH — Legalizacija isprava (spisak dvostranih ugovora kojima je ukinuta legalizacija)
- MVEP RH — Generalni konzulat u Subotici, kontakt i radno vreme
Napomena: ovaj tekst je informativan, sajt nije zvaničan i tekst ne predstavlja pravni savet. Propisi i takse se menjaju — pre predaje proverite kod nadležnog organa (MUP RH, odnosno konzularni ured u kome predajete zahtev).