Za zahtev po pripadnosti hrvatskom narodu (član 16 Zakona o hrvatskom državljanstvu) ne postoji jedan papir koji rešava sve. Zakon nabraja na koji se način pripadnost utvrđuje, a MUP RH na svojoj stranici daje primere isprava. U ovom tekstu odvajamo ono što piše u zakonu i kod MUP-a od onoga što su samo dopunski dokumenti, za koje nema zvanične potvrde da se uzimaju u obzir.
Šta kaže zakon
Član 16 stav 1: pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj može steći hrvatsko državljanstvo ako ispunjava uslov iz člana 8 stav 1 tačka 5 — da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je izmirio dospela javna davanja i da ne postoje bezbednosne prepreke za prijem.
Član 16 stav 2: pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se:
- ranijim deklarisanjem te pripadnosti u pravnom prometu,
- navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama,
- zaštitom prava i promovisanjem interesa hrvatskog naroda,
- aktivnim učestvovanjem u hrvatskim kulturnim, naučnim i sportskim udruženjima u inostranstvu.
Član 16 stav 3: dokaze o pripadnosti ne mora da priloži osoba „za čije je roditelje nesporno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu“.
Dokazi koje navodi MUP — i gde ih tražiti
MUP piše da pripadnici hrvatskog naroda dostavljaju isprave kojima dokazuju svoje ranije nacionalno izjašnjavanje u pravnom prometu — „npr. izvornik ili ovjerena preslika radne knjižice, vojne knjižice, svjedodžbe, indeksa, izvatka iz matice rođenih, vjenčanih i dr.“ Dakle, traži se original ili overena kopija isprave u kojoj je narodnost upisana:
- Radna knjižica i vojna knjižica — prvo pregledajte porodične papire.
- Svedočanstvo i indeks — ako ih nemate, pitajte školu ili fakultet koji ih je izdao da li može da izda prepis ili potvrdu.
- Izvod iz matične knjige rođenih ili venčanih — zatražite od matične službe izvod u kome se vidi upis narodnosti, ako takav upis postoji.
MUP navodi i da se pripadnost dokazuje dokazima o zaštiti prava i promovisanju interesa hrvatskog naroda i o aktivnom učestvovanju u hrvatskim kulturnim, naučnim i sportskim udruženjima u inostranstvu. Spisak se završava sa „i dr.“, što znači da nije zatvoren — ali koje će još isprave MUP prihvatiti, zvanično nije objavljeno.
Dopunski dokumenti: krštenica, stare lične isprave, popis
- Krštenica i izvodi iz crkvenih knjiga — upis o krštenju beleži veroispovest, a ne narodnost; ni član 16 ni stranica MUP-a ne navode krštenicu među primerima dokaza. Korisna je za dokazivanje srodstva i za pronalaženje starijih upisa. Da li je MUP uzima u obzir kao dokaz narodnosti, nismo našli u zvaničnim izvorima. Detaljno: krštenica i crkvene knjige kao dokaz porekla.
- Stare lične isprave i popisna građa — MUP ih ne navodi među primerima. Ako imate ispravu u kojoj je narodnost upisana, možete je priložiti, ali nema zvanične potvrde kako se ceni. Ne oslanjajte se samo na to.
Porodično predanje, prezime ili običaji sami po sebi nisu isprava; zakon govori o deklarisanju u pravnom prometu i o navođenju pripadnosti u javnim ispravama.
Narodnost upisana kod roditelja, babe ili dede
Zakon i MUP govore o vašem izjašnjavanju i o izjašnjavanju vaših roditelja: „Ukoliko se stranke pozivaju na pripadnost hrvatskom narodu njihovih roditelja, uz zahtjev trebaju dostaviti dokaze kojim potvrđuju nacionalno deklariranje roditelja.“ Babu, dedu i dalje pretke ni član 16 ni MUP ne pominju. Kako se cene isprave daljih predaka, zvanično nije objavljeno — pitajte konzularni ured pre predaje.
Ako se pozivate na roditelja, potreban je i izvod koji pokazuje srodstvo. O lancu izvoda i ostalim osnovima pišemo u članku o državljanstvu preko bake i deke.
Kako složiti dokaze
- Krenite od onoga što MUP izričito navodi — radna i vojna knjižica, svedočanstvo, indeks, izvodi iz matičnih knjiga.
- Priložite original ili overenu kopiju, kako MUP traži.
- Dodajte dokaze o delovanju u hrvatskim udruženjima, ako ih imate.
- Prevod i overa — MUP prevod na hrvatski izričito traži samo za uverenje o nekažnjavanju; za ostale isprave potvrdite u konzularnom uredu pre nego što platite. Za javne isprave iz Srbije koje se koriste u Hrvatskoj apostille po pravilu nije potreban: legalizacija je ukinuta Ugovorom o pravnoj pomoći između Hrvatske i Srbije (NN-MU 6/98, čl. 19), što navodi i MVEP. Pre nego što platite bilo kakvu overu, potvrdite u konzularnom uredu da za vaš dokument ne traže ništa dodatno. Više u člancima o sudskom tumaču i o apostille pečatu.
Imajte u vidu član 26: MUP odbija zahtev ako uslovi nisu ispunjeni, a može ga odbiti i kada jesu, ako oceni da postoje razlozi od interesa za Republiku Hrvatsku. O toku postupka pišemo u članku koliko se čeka rešenje, a spisak ostalih priloga je na stranici Dokumenta.
Izvori
- Zakon o hrvatskom državljanstvu (zakon.hr) — čl. 8, 16 i 26
- MUP RH — Državljanstvo
- MUP RH — Upute o proceduri: stjecanje hrvatskog državljanstva
- Narodne novine – Međunarodni ugovori 6/98 — Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima (član 19)
- MVEP RH — Legalizacija isprava (spisak dvostranih ugovora kojima je ukinuta legalizacija)
Napomena: ovaj sajt je nezvaničan informativni vodič i tekst ne zamenjuje pravni savet. Koje će dokaze MUP prihvatiti, ceni se u svakom predmetu posebno; propisi se menjaju — pre predaje proverite kod konzularnog ureda RH ili MUP-a RH.