Hrvatsko državljanstvo za decu — poreklo, prirođenje uz roditelja i pasoš za dete

Kada roditelj iz Srbije ima ili upravo stiče hrvatsko državljanstvo, sledeće pitanje je gotovo uvek: „A deca?“ Odgovor zavisi od jedne činjenice — da li ste u trenutku rođenja deteta već bili hrvatski državljanin. Ako jeste, dete ide putem porekla i prijavljuje se radi upisa u evidenciju. Ako niste, dete ide putem prirođenja, uz vas. U nastavku su oba puta, prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu.

Prvo utvrdite kojim putem ide vaše dete

Situacija	Pravni osnov	Šta se podnosi
Roditelj je bio hrvatski državljanin kada se dete rodilo	Poreklo — član 4 ili 5	Prijava radi upisa u evidenciju
Roditelj državljanstvo stiče prirođenjem, posle rođenja deteta	Prirođenje — član 13	Zahtev MUP-u RH na Obrascu 2 ili 3

Granica je precizna: prema članu 24a, prirođenjem se državljanstvo stiče danom uručenja rešenja o primitku. Dete rođeno pre tog dana nije rođeno od hrvatskog državljanina, pa za njega važi član 13; za dete rođeno posle tog dana važe pravila o poreklu.

Poreklo: dete rođeno u Srbiji, roditelj hrvatski državljanin

Ako su oba roditelja u trenutku rođenja deteta hrvatski državljani, dete stiče državljanstvo poreklom bez obzira na mesto rođenja (član 4 tačka 1). Ako je hrvatski državljanin samo jedan roditelj, a dete je rođeno u inostranstvu, član 5 stav 1 postavlja uslov: dete stiče državljanstvo poreklom ako do navršene 21. godine života bude prijavljeno u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inostranstvu, ili u matičnom uredu u Hrvatskoj, radi upisa u evidenciju kao hrvatski državljanin.

Ko je državljanstvo stekao poreklom, smatra se hrvatskim državljaninom od trenutka rođenja (član 24a stav 1).

Prema informacijama Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), punoletne osobe koje još nisu navršile 21 godinu same podnose prijavu za upis u maticu rođenih i knjigu državljana — ako žive u inostranstvu, preko nadležnog konzularnog ureda. Za mlađe to čini roditelj kao zakonski zastupnik.

Šta ako je dete već napunilo 21 godinu

Član 5 stav 2 dao je mogućnost i starijima od 21 godine, ali samo privremeno: zahtev je morao biti podnet „u roku od tri godine od dana stupanja na snagu“ zakona. Ta odredba uvedena je izmenama koje su stupile na snagu 1. januara 2020, sa rokom od dve godine, a izmenama iz 2021. (NN 138/21) reč „dve“ zamenjena je rečju „tri“. Taj prelazni rok je istekao, a važeći tekst zakona ne sadrži novi.

Ostaje izuzetak iz stava 3: osoba koja nije prijavljena do 21. godine stiče državljanstvo ako bi inače ostala bez državljanstva. Ostalima preostaje prirođenje — pogledajte tekstove o državljanstvu preko bake i deke i o dokazivanju hrvatske narodnosti.

Prirođenje: dete u zahtevu roditelja (član 13)

Ako vi tek stičete državljanstvo, maloletno dete ga prirođenjem stiče:

ako oba roditelja stiču državljanstvo prirođenjem;
ako ga stiče samo jedan roditelj, a dete živi u Hrvatskoj i ima odobren stalni boravak;
ako jedan roditelj stiče državljanstvo na osnovu člana 11 stav 1 (iseljenik i njegovi potomci) ili člana 16 (pripadnik hrvatskog naroda);
ako ga stiče samo jedan roditelj, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dete živi u inostranstvu.

Za porodice u Srbiji najvažnija je tačka 3: kada roditelj podnosi zahtev kao potomak iseljenika ili kao pripadnik hrvatskog naroda, dovoljno je da državljanstvo stiče samo on, a ta tačka ne traži da dete živi u Hrvatskoj. Tačka 3 ne pominje roditelja koji državljanstvo stiče po drugom osnovu, na primer preko braka — tada ostaju samo tačke 1, 2 i 4. Maloletnik pri tome ne mora da se odrekne srpskog državljanstva: MVEP maloletnike navodi među slučajevima u kojima je zadržavanje stranog državljanstva dopušteno (više na stranici Dvojno državljanstvo).

Koji obrazac

MUP RH ima tri obrasca zahteva za prirođenje: za punoletnu osobu, za punoletnu osobu i dete/decu (Obrazac 2) i samo za dete/decu (Obrazac 3, „Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva maloljetnog djeteta/djece“). Na Obrascu 2 roditelj popunjava upitnik za sebe, izjavljuje da zahtev podnosi i za maloletnu decu i upisuje podatke za svako dete posebno. Zahtev se iz Srbije predaje preko konzularnog ureda, a o njemu odlučuje MUP RH.

Saglasnost drugog roditelja i pristanak deteta

Prema članu 13 stav 2, zahtev za maloletno dete podnosi jedan od roditelja uz pisanu saglasnost drugog roditelja, ili staratelj. Bez saglasnosti roditelj može podneti zahtev sam samo u ovim slučajevima (stavovi 3 i 4):

drugi roditelj je umro ili je proglašen umrlim;
drugi roditelj je lišen poslovne sposobnosti u delu koji se odnosi na odlučivanje o statusnim pitanjima deteta;
podnosilac na osnovu sudske odluke samostalno ostvaruje roditeljsko staranje, ili drugom roditelju staranje miruje na osnovu sudske odluke;
drugom roditelju je nepoznato boravište — tada samo uz prethodnu saglasnost nadležnog centra za socijalno staranje.

Prema MVEP-u, drugi roditelj saglasnost može dati lično pred konzularnim službenikom, na samom obrascu zahteva, uz važeću identifikacionu ispravu. Ako ne dolazi, prilaže se pisana saglasnost overena kod javnog beležnika i prevedena na hrvatski jezik.

Član 13 ne pominje pristanak deteta, ali obrasci imaju rubriku za njega: i Obrazac 2 i Obrazac 3 sadrže polje „Pristanak djeteta koje je navršilo 14 godina života“. Kako se taj pristanak daje i da li dete od 14 i više godina mora lično da dođe na predaju, proverite u konzulatu pri zakazivanju.

Dokumenta za dete

Za prirođenje po članu 13, MVEP i Obrazac 3 navode da se za dete prilaže:

izvod iz matične knjige rođenih, izdat na propisanom obrascu u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama;
dokaz o državljanskom statusu deteta i oba roditelja (uverenje o državljanstvu ili overena kopija važećeg pasoša, odnosno lične karte);
overena kopija važeće isprave o identitetu deteta, ako je dete ima;
izvod iz matične knjige venčanih roditelja, ako su u braku;
saglasnost drugog roditelja, ili dokaz da nije potrebna;
pisana izjava podnosioca o okolnostima života deteta — na primer živi li sa roditeljima u zajedničkom domaćinstvu, ko ga izdržava, vanškolske aktivnosti.

Za upis po poreklu tačan spisak isprava, kao i to da li vam je potreban prevod, potvrdite u konzularnom uredu u kome predajete — uputstva se razlikuju od predstavništva do predstavništva. Za javne isprave iz Srbije koje se koriste u Hrvatskoj apostille po pravilu nije potreban: legalizacija je ukinuta Ugovorom o pravnoj pomoći između Hrvatske i Srbije (NN-MU 6/98, čl. 19), što navodi i MVEP. Pre nego što platite bilo kakvu overu, potvrdite u konzularnom uredu da za vaš dokument ne traže ništa dodatno. Opšti pregled: Dokumenti.

Pasoš za dete

Kada je dete upisano u knjigu državljana, može dobiti domovnicu i pasoš (putovnicu). Zakon o putnim ispravama hrvatskih državljana propisuje:

Rok važenja: mlađima od 21 godine pasoš se izdaje na 5 godina, ostalima na 10 (član 12).
Ko podnosi zahtev: za dete zakonski zastupnik — roditelj, staratelj ili osoba kojoj je sud poverio roditeljsko staranje (član 34).
Prisustvo deteta: dete do navršenih 12 godina ne mora biti prisutno, i od njega se ne uzimaju otisci prstiju ni potpis (članovi 34 i 37). Prema MUP-u, dete sa navršenih 12 ili više godina mora doći, radi potpisa i otisaka.
Gde: u policijskoj upravi ili stanici u Hrvatskoj; građaninu koji boravi u inostranstvu pasoš može izdati i konzularni ured, gde se on i preuzima (članovi 20 i 23).

Za zahtev predat u Hrvatskoj MUP navodi 42,47 EUR za redovan postupak. U konzulatu se plaća konzularna pristojba — iznose pogledajte na stranici Troškovi i potvrdite ih pre predaje.

Praktičan redosled koraka

Tek podnosite zahtev za sebe? Maloletnu decu uključite odmah, na Obrascu 2.
Već ste dobili državljanstvo, a decu niste uključili? Za dete postoji Obrazac 3; pre predaje pitajte konzulat da li vaš slučaj ispunjava uslove člana 13.
Bili ste državljanin pre rođenja deteta? Podnosite prijavu za upis po poreklu, pre 21. rođendana deteta.
Termin zakažite: u Beogradu se termin zakazuje na konzularnom portalu (konzularniportal.mvep.hr), a u Subotici, prema zvaničnoj stranici Generalnog konzulata, telefonom +381 24 656 900, radnim danom od 12 do 13 časova; postupak je opisan u vodiču za zakazivanje termina.

Izvori

Napomena: tekst je informativan i nije pravni savet, a ovaj sajt nije zvanična stranica nijednog državnog organa. Propisi i takse se menjaju — pre predaje proverite kod nadležnog organa.